Bjesnoća: razlika između inačica
m Bot: Migrating 72 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q39222 (translate me) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Bjesnoća (rabies, Lyssa) |
'''Bjesnoća''' ([[latinski jezik|lat.]] ''rabies'', Lyssa) je akutna bolest [[središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]] [[sisavci|sisavaca]] uzrokovana [[neurotropni virus|neurotropnim virusom]] koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće obolijevaju [[psi]], [[vuk]]ovi, [[mačke]] i [[lisica|lisice]], ali i [[šišmiš]]i. Pošto se uzročnik bjesnoće nalazi u [[slina|slini]] zaražene životinje, zaraza se lako širi ujedima zaraženih životinja. Bjesnoću također može dobiti i čovjek. |
||
Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna [[stoka]] koja uključuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najčešće događa u [[Indija|Indiji]] i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesnoću. Prenošenje bjesnoće s oboljelog čovjeka na zdravog čovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sreće bjesnoća. |
Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna [[stoka]] koja uključuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najčešće događa u [[Indija|Indiji]] i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesnoću. Prenošenje bjesnoće s oboljelog čovjeka na zdravog čovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sreće bjesnoća. |
||
Redak 5: | Redak 5: | ||
Bjesnoća se javlja u dva različita oblika, oba objašnjiva činjenicom da [[virus]] napada živčani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraženog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju više-manje kod svih životinja koje imaju bjesnoću. |
Bjesnoća se javlja u dva različita oblika, oba objašnjiva činjenicom da [[virus]] napada živčani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraženog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju više-manje kod svih životinja koje imaju bjesnoću. |
||
Prvi znaci bjesnoće kod čovjeka javljaju se nakon što je rana nakon ugriza [[sisavci|sisavca]] zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoće mogu se javiti već 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoće može proći i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva. |
Prvi znaci bjesnoće kod čovjeka javljaju se nakon što je [[rana]] nakon ugriza [[sisavci|sisavca]] zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoće mogu se javiti već 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoće može proći i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva. |
||
U cilju prorjeđivanja bjesnoće provodi se zaštitno cijepljenje pasa i mačaka. |
U cilju prorjeđivanja bjesnoće provodi se zaštitno cijepljenje pasa i mačaka. |
Inačica od 26. veljače 2014. u 00:23
Bjesnoća (lat. rabies, Lyssa) je akutna bolest središnjeg živčanog sustava sisavaca uzrokovana neurotropnim virusom koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće obolijevaju psi, vukovi, mačke i lisice, ali i šišmiši. Pošto se uzročnik bjesnoće nalazi u slini zaražene životinje, zaraza se lako širi ujedima zaraženih životinja. Bjesnoću također može dobiti i čovjek.
Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna stoka koja uključuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najčešće događa u Indiji i u Južnoj Americi. One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesnoću. Prenošenje bjesnoće s oboljelog čovjeka na zdravog čovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sreće bjesnoća.
Bjesnoća se javlja u dva različita oblika, oba objašnjiva činjenicom da virus napada živčani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraženog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju više-manje kod svih životinja koje imaju bjesnoću.
Prvi znaci bjesnoće kod čovjeka javljaju se nakon što je rana nakon ugriza sisavca zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoće mogu se javiti već 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoće može proći i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva.
U cilju prorjeđivanja bjesnoće provodi se zaštitno cijepljenje pasa i mačaka.