Razlika između inačica stranice »Bjesnoća«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodana 32 bajta ,  prije 6 godina
bez sažetka
m (Bot: Migrating 72 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q39222 (translate me))
'''Bjesnoća''' ([[latinski jezik|lat.]] ''rabies'', Lyssa)''' je akutna bolest [[središnji živčani sustav|središnjeg živčanog sustava]] [[sisavci|sisavaca]] uzrokovana [[neurotropni virus|neurotropnim virusom]] koji se može naći u slini zaraženih životinja. Od bjesnoće najčešće obolijevaju [[psi]], [[vuk]]ovi, [[mačke]] i [[lisica|lisice]], ali i [[šišmiš]]i. Pošto se uzročnik bjesnoće nalazi u [[slina|slini]] zaražene životinje, zaraza se lako širi ujedima zaraženih životinja. Bjesnoću također može dobiti i čovjek.
 
Znatno rjeđe, usred ujeda bijesnih pasa ili vukova, obolijeva i krupna [[stoka]] koja uključuje konje, svinje i koze, no ta se pojava najčešće događa u [[Indija|Indiji]] i u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. One međusobno gotovo nikad ne prenose bjesnoću. Prenošenje bjesnoće s oboljelog čovjeka na zdravog čovjeka je vrlo rijetko, no, među ljudima se sve rjeđe sreće bjesnoća.
Bjesnoća se javlja u dva različita oblika, oba objašnjiva činjenicom da [[virus]] napada živčani sustav. Javlja se u vidu jednog jako razdraženog stanja, po kojem bolest i dobila ime. Oba oblika se javljaju više-manje kod svih životinja koje imaju bjesnoću.
 
Prvi znaci bjesnoće kod čovjeka javljaju se nakon što je [[rana]] nakon ugriza [[sisavci|sisavca]] zarasla, a inkubacija traje od oko nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Ako je rana bila na licu, znaci bjesnoće mogu se javiti već 14-tog dana poslije ugriza, ali ako su rane na prstima noge, do pojave prvih znakova bjesnoće može proći i dva mjeseca, a za to vrijeme rana zaraste. Ponekad se oko ožiljka javljaju bolovi, mravljenje ili peckanje, ali sama rana je neosjetljiva.
 
U cilju prorjeđivanja bjesnoće provodi se zaštitno cijepljenje pasa i mačaka.

Navigacijski izbornik