Psi

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Psi. Za druga značenja, pogledajte Psi (razdvojba).
Psi
Kojot (Canis latrans)
Kojot (Canis latrans)
Status zaštite

Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Chordata
Potkoljeno: Vertebrata
Razred: Mammalia
Red: Carnivora
Porodica: Canidae
G. Fischer de Waldheim, 1817.
Područje života
Rodovi

Psi (Canidae) su porodica unutar natporodice psolikih životinja. U tu porodicu pripadaju lisice, razne vrste poznate pod imenom "šakali", kojoti, vukovi, ali i domaći psi. Danas su rasprostranjeni na svim kontinentima, ali ih prvobitno nije bilo u Australiji, na Novom Zelandu, Novoj Gvineji, Madagaskaru i Antarktici. Međutim, danas su gotovo svuda udomaćeni, i to uz pomoć čovjeka.

Psi su se razvili u oligocenu na području Sjeverne Amerike od životinje koja je bila veličine lisice a i potsjećala je na nju, samo što je još mogla uvlačiti pandže.

Izgled i građa tijela[uredi VE | uredi]

Građom tijela psi se na prvi pogled ne razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (Lycaon) odnosno pet (Canis, Cyon, Icticyon, Otocyon) prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.

Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:

3.1.4.2
3.1.4.3

Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane[1].

Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

Ponašanje[uredi VE | uredi]

Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim vrstama, jer se pojedini rodovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji mesojedi i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između vukova i domaćih pasa[2].

Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hrane[3]

Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu[4].

Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice[5].

Sistematika[uredi VE | uredi]

Recentni psi mogu se podijeliti na tribus pravih lisica (Vulpini) i tribus pravih pasa (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.

Noviji rezultati istraživanja genskih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:

Kladogram prema McKenna i Bellu (Classification of mammals: Above the species level, 1997.):

Canidae (psi)
 |-- Vulpini
 |    |-- Vulpes (crvena lisica i drugi)
 |    `-- N.N.
 |         |-- Alopex (arktička lisica)
 |         `-- N.N.
 |              |-- Urocyon (sive lisica)
 |              `-- Otocyon (dugouha lisica)
 |
 `-- Canini
      |-- N.N.
      |    |-- Dusicyon 
      |    `-- Pseudalopex
      |
      `-- N.N.
           |-- Chrysocyon (grivasti vuk)
           `-- N.N.
                |-- Cerdocyon (Maikong)
                `-- N.N.
                     |-- Nyctereutes (kunopas)
                     `-- N.N.
                          |-- Atelocynus (kratkouha lisica)
                          `-- N.N.
                               |-- Speothos (kolumbijski divlji pas)
                               `-- N.N.
                                    |-- Canis (vukovi i šakali)
                                    `-- N.N.
                                         |-- Cuon (azijski crveni pas)
                                         `-- Lycaon (afrički divlji pas)

Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.

Izvori i dokazi[uredi VE | uredi]

  1. Vgl. St. G. Mivart: Monograph of the canidae. London: R. H. Porter and Dulan, 1890. citirano u: Fox 1975.
  2. Vgl. o tome na primjer: Zimen 2003: 47-49 (Odjeljak Unterschiede zwischen Wolf und Hund - "Razlike između vuka i psa")
  3. Zimen 2003: 40-42 (Abschn. Unterschiede bei Wolf und Fuchs).
  4. Fox 1975: 66 f.
  5. Fox 1975: 148 ff. (Odjeljak Zwischenartliche Verbindungen bei Caniden - "Veze između različitih vrsta kod Kanida")

Drugi projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Psi
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Psima