Kreda (tvar): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m Uklonjena promjena suradnika 95.178.165.160, vraćeno na posljednju inačicu suradnika Kubura |
||
Redak 16: | Redak 16: | ||
===U slikarstvu=== |
===U slikarstvu=== |
||
Ima ista svojstva kao i [[ugljen |
Ima ista svojstva kao i [[ugljen]], ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije. |
||
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). |
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). |
Inačica od 9. ožujka 2014. u 15:00
Kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO3).
Svojstva
U prirodi često dolazi kao sastojak od fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.
Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rujana (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).
Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) boji. Vadi se u rudnicima krede.
Upotreba
Upotrebljava se kao pigment, sirovina za kit, kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr..
U slikarstvu
Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije.
Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti).
Vidi još
|
Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Izvor
- Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 6 (Kn-Mak), str. 242.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3