Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
za sad.
dopuna
Redak 39: Redak 39:
*Bugarska – bugarski
*Bugarska – bugarski
*Burma – burmanski<ref name="MR"/>
*Burma – burmanski<ref name="MR"/>
*Burundi – burundijski
*Burundi – burundijski, burundski<ref name="HNB"/>
*Butan – butanski
*Butan – butanski


Redak 100: Redak 100:


== J ==
== J ==
*Jamajka – jamajčki,<ref name="HP5">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 254. {{Crolist|id=D1401214002}}</ref> jamajčanski,<ref><span class="plainlinks">[http://www.hnb.hr/propisi/devizni-poslovi/h-popis-novcanih-jedinica-drugih-platnih-sredstava-njihovih-oznaka.pdf?tsfsg=589c626227001df5f5e1f20c8f174165 Popis novčanih jedinica i drugih platežnih sredstava i njihovih oznaka]</span> (Pristupljeno: 1. listopada 2014.)</ref> jamajkanski<ref name="MR">Damir Kalogjera, redakt., sastavili: Nata Čengić, Vojo Micak, Nataša Pavlović, redaktura i korektura: Blanka Pečnik-Kroflin, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski moderni rječnik'', Naklada C, Zagreb, 1996., ISBN 953-6088-03-7, str. [669]. – 681. {{NSK-zapis|id=000167220}}</ref>
*Jamajka – jamajčki,<ref name="HP5">Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, ''Hrvatski pravopis'', 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 254. {{Crolist|id=D1401214002}}</ref> jamajčanski,<ref name="HNB"><span class="plainlinks">[http://www.hnb.hr/propisi/devizni-poslovi/h-popis-novcanih-jedinica-drugih-platnih-sredstava-njihovih-oznaka.pdf?tsfsg=589c626227001df5f5e1f20c8f174165 Popis novčanih jedinica i drugih platežnih sredstava i njihovih oznaka]</span> (Pristupljeno: 1. listopada 2014.)</ref> jamajkanski<ref name="MR">Damir Kalogjera, redakt., sastavili: Nata Čengić, Vojo Micak, Nataša Pavlović, redaktura i korektura: Blanka Pečnik-Kroflin, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski moderni rječnik'', Naklada C, Zagreb, 1996., ISBN 953-6088-03-7, str. [669]. – 681. {{NSK-zapis|id=000167220}}</ref>
*Japan – japanski
*Japan – japanski
*Jemen – jemenski
*Jemen – jemenski
Redak 167: Redak 167:
*Nizozemska – nizozemski
*Nizozemska – nizozemski
*Norveška – norveški
*Norveška – norveški
*Novi Zeland – novozelandski, zelandski<ref>Lane Hudeček, Milice Mihaljević, Luke Vukojevića, u redakciji izvršnoga uredništva, ''Hrvatski jezični savjetnik'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1625. (prema Novi Zeland)</ref>
*Novi Zeland – novozelandski, zelandski<ref>[[Lana Hudeček]], [[Milica Mihaljević]], [[Luka Vukojević]], u redakciji izvršnoga uredništva, ''Hrvatski jezični savjetnik'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1625. (prema Novi Zeland)</ref>


== NJ ==
== NJ ==
Redak 214: Redak 214:
*Švedska – švedski
*Švedska – švedski
*Švicarska – švicarski
*Švicarska – švicarski
*Škotska - škotski, škoćanski {{fusg|n2}}
*Škotska - škotski {{fusg|n2}} {{fusg|n3}}


== T ==
== T ==
Redak 260: Redak 260:
# {{fusd|n1}} Pridjevski oblik bosanskohercegovački ne treba miješati s '''bosansko-hercegovački''', koji se odnosi na zemlje Bosnu i Hercegovinu.<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''Rječnik hrvatskoga jezika'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 93. i 94. {{NSK-zapis|id=000266337}}</ref>
# {{fusd|n1}} Pridjevski oblik bosanskohercegovački ne treba miješati s '''bosansko-hercegovački''', koji se odnosi na zemlje Bosnu i Hercegovinu.<ref name="RHJ">Jure Šonje, gl. ur., ''Rječnik hrvatskoga jezika'', Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 93. i 94. {{NSK-zapis|id=000266337}}</ref>
# {{fusd|n2}} Pridjevski oblik '''<big>&#x066D;</big>škotlanđanski''' nije standardni oblik.<ref name="BFM">[[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]], [[Milan Moguš]], ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, mjeseca lipnja 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 410. {{Crolist|id=D1940613198}}</ref>
# {{fusd|n2}} Pridjevski oblik '''<big>&#x066D;</big>škotlanđanski''' nije standardni oblik.<ref name="BFM">[[Stjepan Babić]], [[Božidar Finka]], [[Milan Moguš]], ''Hrvatski pravopis'', Školska knjiga, Zagreb, mjeseca lipnja 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 410. {{Crolist|id=D1940613198}}</ref>
# {{fusd|n3}} Pridjevski oblik škoćanski, kad i ako se rabi, upotrijebit će se češće kao pridjevski oblik od imena naroda Škoćani, Škoćanin, Škoćanka,<ref name="BFM"/> iako ima primjera uporabe i kao pridjevnoga oblika izvedenoga potrjebito za opisivanje državnoga škotskoga ozemlja. Primjeri: ''Osnova škoćanske nastave stoji u drevnim pučkim školama njenim'', ''glavom škoćanske škole pisaca romana''.
# {{fusd|n3}} Rijetko se rabi naziv Gajana, pridjevski oblik: gajanski.
# {{fusd|n4}} Rijetko se rabi naziv Gajana, pridjevski oblik: gajanski.


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 1. listopada 2014. u 02:56

Ovo je popis točnih pridjevskih oblika država.

NAPOMENE:
1. Svi pridjevi (na -ski, -ški, -čki) pišu se malim početnim slovom, osim kad su dio službenoga naziva (npr. Zelenortska Republika).
2. Što se tiče državnih imena koja se sastoje od više riječi, naveli smo samo ona koja imaju uobičajeni pridjevni oblik. Neka nemaju takav oblik, nego se pišu u genitivu. Na primjer, nije dobro reći "saudijskoarapski izvoz" nego "izvoz Saudijske Arabije" ili samo "saudijski izvoz".

Vidi i: Popis država

Indeks: 0-9 A B C Č Ć D Đ E F G H I J K L Lj M N Nj O P Q R S Š T U V W X Y Z Ž


A

  • Afganistan – afganistanski
  • Albanija – albanski
  • Alžir – alžirski
  • Andora – andorski
  • Angola – angolski
  • Argentina – argentinski
  • Armenija – armenski
  • Australija – australski
  • Austrija – austrijski
  • Azerbajdžan – azerbajdžanski

B

  • Bahami – bahamski
  • Bahrein – bahreinski
  • Bangladeš – bangladeški
  • Barbados – barbadoski, barbadoški[1]
  • Belgija – belgijski
  • Belize – belizeovski, belizeanski, belizejski, beliški
  • Benin – beninski
  • Bjelorusija – bjeloruski
  • Bjelokosna Obala – bjelokošćanski
  • Bocvana – bocvanski
  • Bolivija – bolivijski
  • Bosna i Hercegovina – bosanskohercegovački n1
  • Brazil – brazilski
  • Brunej – brunejski
  • Bugarska – bugarski
  • Burma – burmanski[1]
  • Burundi – burundijski, burundski[2]
  • Butan – butanski

C

  • Cipar – ciparski
  • Crna Gora – crnogorski

Č

  • Čad – čadski
  • Češka – češki
  • Čile – čileanski, čilski

D

  • Danska – danski
  • Dominika – dominički
  • Dominikanska Republika (Dominikana) – dominikanski[1] (i prema dominikanci)

  • Džibuti – džibutijevski, džibutijski, džibutski, đibutski[1]

E

  • Egipat – egipatski
  • Ekvador – ekvadorski
  • Eritreja – eritrejski
  • Estonija – estonski
  • Etiopija – etiopski

F

  • Fidži – fidžijevski, fidžijski[1]
  • Filipini – filipinski
  • Finska – finski
  • Francuska – francuski

G

  • Gabon – gabonski
  • Gambija – gambijski
  • Gana – ganski
  • Grčka – grčki
  • Grenada – grenadski
  • Gruzija – gruzijski
  • Gvajana – gvajanski  n3
  • Gvatemala – gvatemalski
  • Gvineja – gvinejski

H

  • Haiti – haićanski, haitski[1]
  • Honduras – honduraški
  • Hrvatska – hrvatski

I

  • Indija – indijski
  • Indonezija – indonezijski, indoneški
  • Irak – irački
  • Iran – iranski
  • Irska – irski
  • Island – islandski
  • Istočni Timor – istočnotimorski
  • Italija – talijanski
  • Izrael – izraelski

J

  • Jamajka – jamajčki,[3] jamajčanski,[2] jamajkanski[1]
  • Japan – japanski
  • Jemen – jemenski
  • Jordan – jordanski
  • Južna Koreja – južnokorejski
  • Južni Sudan - južnosudanski

K

  • Kambodža – kambodžanski
  • Kamerun – kamerunski
  • Kanada – kanadski
  • Katar – katarski
  • Kazahstan – kazahstanski, kazački, kazaški (Kazasi), kazakstanski
  • Kenija – kenijski
  • Kina – kineski
  • Kirgistan – kirgistanski, kirgiski,[1] kirgiški
  • Kiribati – kiribatski
  • Kolumbija – kolumbijski
  • Komori – komorski
  • Kongo – kongoanski, konžanski
  • Koreja – korejski
  • Kosovo – kosovski
  • Kostarika – kostarikanski
  • Kuba – kubanski
  • Kuvajt – kuvajtski

L

  • Laos – laoski,[1] laoški
  • Lesoto – lesotski
  • Letonija – letonski, latvijski[1] (prema Latvija), lotiški (prema Lotiška)
  • Libanon – libanonski
  • Liberija – liberijski
  • Libija – libijski
  • Lihtenštajn – lihtenštajnski
  • Litva – litavski, litvanski
  • Luksemburg – luksemburški

M

  • Madagaskar – madagaskarski, malgaški
  • Mađarska – mađarski, madžarski
  • Makedonija – makedonski, macedonski
  • Malavi – malavski, malâvījskī
  • Maldivi – maldivski, maledivski
  • Malezija – malezijski
  • Mali – malijski
  • Malta – malteški
  • Maroko – marokanski, maročki
  • Mauretanija – mauretanski, mauritanski
  • Mauricijus – mauricijski
  • Meksiko – meksički, mehički (v. Klaićev Rječnik)
  • Mijanmar – mianmarski, mijanmarski, mjanmarski
  • Mikronezija – mikronezijski, mikroneški
  • Moldavija – moldavski
  • Monako – monegaški, monački (i prema monak, monah, redovnik)
  • Mongolija – mongolski
  • Mozambik – mozambički

N

  • Namibija – namibijski
  • Nauru – nauruanski, nauruski, nauruški
  • Nepal – nepalski
  • Niger – nigerski
  • Nigerija – nigerijski
  • Nikaragva – nikaragvanski
  • Niue – niueški
  • Nizozemska – nizozemski
  • Norveška – norveški
  • Novi Zeland – novozelandski, zelandski[4]

NJ

  • Njemačka – njemački

O

  • Obala Bjelokosti – bjelokošćanski (prema Bjelokosna Obala)
  • Oman – omanski

P

  • Pakistan – pakistanski
  • Palau – palauanski
  • Palestina – palestinski
  • Panama – panamski
  • Paragvaj – paragvajski
  • Peru – peruanski
  • Poljska – poljski
  • Portoriko – portorikanski
  • Portugal – portugalski

R

  • Ruanda – ruandski
  • Rumunjska – rumunjski
  • Rusija – ruski

S

  • Salvador – salvadorski
  • Saudijska Arabija – saudijski
  • Samoa – samoanski
  • Sejšeli – sejšelski
  • Senegal – senegalski
  • Singapur – singapurski
  • Sirija – sirijski
  • Sjeverna Koreja – sjevernokorejski
  • Slovačka – slovački
  • Slovenija – slovenski
  • Somalija – somalski
  • Srbija – srbijanski, srpski
  • Sudan – sudanski
  • Surinam – surinamski
  • Svazi – svazijski

Š

  • Španjolska – španjolski
  • Šri Lanka – šrilankanski, šrilanski, šrilanški
  • Švedska – švedski
  • Švicarska – švicarski
  • Škotska - škotski  n2  n3

T

  • Tadžikistan – tadžikistanski, tadžički
  • Tajland – tajlandski, tajski
  • Tajvan – tajvanski
  • Tanzanija – tanzanijski; tanganjički (prema Tanganjika)
  • Togo – togoanski
  • Tonga – tonganski
  • Tunis – tuniski, tuniški
  • Turkmenistan – turkmenistanski, turkmenski
  • Turska – turski
  • Tuvalu – tuvalski

U

  • Uganda – ugandski
  • Ukrajina – ukrajinski
  • Urugvaj – urugvajski
  • Uzbekistan – uzbekistanski, uzbečki

V

  • Vanuatu – vanuatski
  • Vatikan – vatikanski
  • Velika Britanija – britanski
  • Venezuela – venezuelanski
  • Vijetnam – vijetnamski

W

  • Wales – velški, kimrički

Z

  • Zair – zairski
  • Zambija – zambijski
  • Zapadna Sahara – zapadnosaharski
  • Zapadna Samoa – zapadnosamoanski
  • Zelenortska Republika – zelenortski
  • Zimbabve – zimbabveanski

Vidi još

Napomena

  1. n1  Pridjevski oblik bosanskohercegovački ne treba miješati s bosansko-hercegovački, koji se odnosi na zemlje Bosnu i Hercegovinu.[5]
  2. n2  Pridjevski oblik ٭škotlanđanski nije standardni oblik.[6]
  3. n3  Pridjevski oblik škoćanski, kad i ako se rabi, upotrijebit će se češće kao pridjevski oblik od imena naroda Škoćani, Škoćanin, Škoćanka,[6] iako ima primjera uporabe i kao pridjevnoga oblika izvedenoga potrjebito za opisivanje državnoga škotskoga ozemlja. Primjeri: Osnova škoćanske nastave stoji u drevnim pučkim školama njenim, glavom škoćanske škole pisaca romana.
  4. n4  Rijetko se rabi naziv Gajana, pridjevski oblik: gajanski.

Izvori

  1. a b c d e f g h i j Damir Kalogjera, redakt., sastavili: Nata Čengić, Vojo Micak, Nataša Pavlović, redaktura i korektura: Blanka Pečnik-Kroflin, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski moderni rječnik, Naklada C, Zagreb, 1996., ISBN 953-6088-03-7, str. [669]. – 681. (NSK)
  2. a b Popis novčanih jedinica i drugih platežnih sredstava i njihovih oznaka (Pristupljeno: 1. listopada 2014.)
  3. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 254. (Crolist)
  4. Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Luka Vukojević, u redakciji izvršnoga uredništva, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0, str. 1625. (prema Novi Zeland)
  5. Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca listopada 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 93. i 94. (NSK)
  6. a b Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, mjeseca lipnja 1994., ISBN 953-0-40005-5, str. 410. (Crolist)