Lutkina kuća: razlika između inačica
nova stranica: {{radovi24}} mini|desno|Betty Hennings kao Nora u Kraljevskom kazališzu u Kopenhagenu, 1879. ili 1880. '''''Lutkina kuća''''' ili '''''Nora... |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
[[Datoteka:Betty Hennings Nora 1.jpg|mini|desno|Betty Hennings kao Nora u Kraljevskom kazališzu u Kopenhagenu, 1879. ili 1880.]] |
[[Datoteka:Betty Hennings Nora 1.jpg|mini|desno|Betty Hennings kao Nora u Kraljevskom kazališzu u Kopenhagenu, 1879. ili 1880.]] |
||
'''''Lutkina kuća''''' ili '''''Nora''''' ([[norveški jezik|norv.]]: ''Et Dukkehjem''), je [[drama]] u tri čina [[Norveška|norveškog]] pisca [[Henrik Ibsen|Henrika Ibsena]], napisana [[1879.]] godine. Kazališni komad je imao praizvedbu 21. prosinca 1879. godine u Kopenhagenu. |
'''''Lutkina kuća''''' ili '''''Nora''''' ([[norveški jezik|norv.]]: ''Et Dukkehjem''), je [[drama]] u tri čina [[Norveška|norveškog]] pisca [[Henrik Ibsen|Henrika Ibsena]], napisana [[1879.]] godine. Kazališni komad je imao praizvedbu 21. prosinca 1879. godine u Kopenhagenu. |
||
== Radnja == |
== Radnja == |
||
Glavna protagonistkinja je Nora, koja je udata za odvjetnika Torvalda Helmera i koji na izgled žive u |
Glavna protagonistkinja je Nora, koja je udata za odvjetnika Torvalda Helmera i koji na izgled žive u skladnom [[brak]]u. Drama govori o braku i ispred svega ulozi žene u njemu. ''Lutkina kuća'' se završava kada Nora napušta svoj dom da mi mogla postati osoba a ne samo lutka što je bila do tada. Većina je uglavnom iznenađena krajem. Razlog zbog kojeg Nora napušta svog muža i svoju djecu, je nešto što se u to vrijeme smatralo da nije dio ženske naravi. |
||
== Likovi == |
== Likovi == |
||
| Redak 18: | Redak 17: | ||
*Čistačica |
*Čistačica |
||
== Reakcije == |
|||
Drama je izazvala debate u cijeloj [[Nordijska regija|Nordijskoj regiji]] jer je zagovarala žensku [[emancipacija|emancipaciju]]. To je bilo važno kazališno djelo za radikalne pisce 1880-ih koji su kritizirali brak, seksualne norme i podređeni položaj žene u društvu. |
|||
Ibsen je s ovim djelom utjecao da su i drugi pisci pisali o ovoj temi npr. Alfhild Agrell u drami ''Spašena'' (1882.), koja ima temelje u Ibsenovoj drami ali s jednim jačim pesimističkim pogledom na mogućnost ženske emancipacije i napredovanja. [[August Strindberg]] je napisao vrlo kritičan odgovor na ''Lutkinu kuću'', u istoimenoj [[kratka priča|noveli]] koja je objavljena u zbirci kratkih priča |
|||
''Oženjeni''. I diljem svijeta su vođene rasprave što se desilo s Norom kad je napustila dom. <ref>http://www.nytimes.com/books/97/05/11/reviews/21513.html</ref> |
|||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
*{{commonscat|A Doll's House}} |
*{{commonscat|A Doll's House}} |
||
[http://www.academia.edu/4494926/A Dolls House by Henrik Ibsen ] |
|||
== Izvori == |
|||
{{izvori}} |
|||
[[Kategorija:Književnost 19. stoljeća]] |
|||
[[Kategorija:Drama]] |
|||
Inačica od 6. prosinca 2014. u 17:52
Lutkina kuća ili Nora (norv.: Et Dukkehjem), je drama u tri čina norveškog pisca Henrika Ibsena, napisana 1879. godine. Kazališni komad je imao praizvedbu 21. prosinca 1879. godine u Kopenhagenu.
Radnja
Glavna protagonistkinja je Nora, koja je udata za odvjetnika Torvalda Helmera i koji na izgled žive u skladnom braku. Drama govori o braku i ispred svega ulozi žene u njemu. Lutkina kuća se završava kada Nora napušta svoj dom da mi mogla postati osoba a ne samo lutka što je bila do tada. Većina je uglavnom iznenađena krajem. Razlog zbog kojeg Nora napušta svog muža i svoju djecu, je nešto što se u to vrijeme smatralo da nije dio ženske naravi.
Likovi
- Helmer, odvjetnik
- Nora, njegova supruga
- Njihovih troje djece
- Doktor Rank
- Gospođa Linde
- Odvjetnik Krogstad
- Anne-Marie, dadilja kod Helmersovih
- Sluškinja
- Čistačica
Reakcije
Drama je izazvala debate u cijeloj Nordijskoj regiji jer je zagovarala žensku emancipaciju. To je bilo važno kazališno djelo za radikalne pisce 1880-ih koji su kritizirali brak, seksualne norme i podređeni položaj žene u društvu. Ibsen je s ovim djelom utjecao da su i drugi pisci pisali o ovoj temi npr. Alfhild Agrell u drami Spašena (1882.), koja ima temelje u Ibsenovoj drami ali s jednim jačim pesimističkim pogledom na mogućnost ženske emancipacije i napredovanja. August Strindberg je napisao vrlo kritičan odgovor na Lutkinu kuću, u istoimenoj noveli koja je objavljena u zbirci kratkih priča Oženjeni. I diljem svijeta su vođene rasprave što se desilo s Norom kad je napustila dom. [1]
