Liječnik: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
E.coli (razgovor | doprinosi)
→‎Liječnička djelatnost u Hrvatskoj: Tablica: Broj i struktura liječnika u Republici Hrvatskoj
E.coli (razgovor | doprinosi)
Redak 41: Redak 41:
<small>* Uključuju zaposlene u [[zdravstveni zavod|zavodima]], [[MORH]]-u, HZZO-u, [[farmaceutika|farmaceutici]], [[državna uprava|državnoj i javnoj upravi]], [[fond]]ovima, na radu u inozemstvu i sl.
<small>* Uključuju zaposlene u [[zdravstveni zavod|zavodima]], [[MORH]]-u, HZZO-u, [[farmaceutika|farmaceutici]], [[državna uprava|državnoj i javnoj upravi]], [[fond]]ovima, na radu u inozemstvu i sl.


'''Izvor:''' [[HLK]] na dan 1. lipnja 2014. <ref>[www.hlk.hr/fgs.axd?id=4358 Broj liječnika u RH i struktura (na dan 1. 6. 2014.)] Hrvatska liječnička komora (pristupljeno 21. ožujka 2015.)</ref></small>
'''Izvor:''' [[HLK]] na dan 1. lipnja 2014. <ref>[http://www.hlk.hr/fgs.axd?id=4358 Broj liječnika u RH i struktura (na dan 1. 6. 2014.)] Hrvatska liječnička komora (pristupljeno 21. ožujka 2015.)</ref></small>
|}
|}



Inačica od 21. ožujka 2015. u 01:50

Liječnik pregledava pacijenticu.

Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine. Liječnik je temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti.

U mnogim državama, također i u Hrvatskoj, od liječnika se zahtjeva polaganje posebnih državnih ispita, čije uspješno polaganje omogućuju liječniku legalni rad.

U Hrvatskoj studiji medicine i dentalne medicine traju 6 godina, a veterinarske medicine 5 godina. Nakon studija medicine moguće je nastaviti specijalizaciju koja traje 4 do 6 godina.

Liječnici se bave unapređenjem zdravlja, sprječavanjem bolesti, otkrivanjem bolesti, liječenjem bolesnika i medicinskom rehabilitacijom. Tijekom studija i pripravničkog staža osposobljuju se za rad na razini primarne zdravstvene zaštite, odnosno za područje opće medicine. Njihov posao uključuje dijagnosticiranje bolesti i liječenje bolesnika koji traže pomoć u ordinaciji, u kući ili na mjestu nesreće. Oni pregledavaju svoje pacijente, uzimaju anamnezu pri čemu vode računa o tjelesnim, psihičkim i socijalnim htmektima bolesti, upućuju na pretrage, tumače dobivene nalaze i na osnovi toga dijagnosticiraju bolesti i ozljede. Procjenjuju hitnost i težinu bolesnikova stanja, potrebu upućivanja na specijalističku obradbu ili bolničko liječenje te opasnosti za okolinu. Propisuju lijekove i druge načine liječenja te prate tok bolesti i uspješnost liječenja. Radi osiguravanja cjelokupne zdravstvene skrbi surađuju s drugim liječnicima, posebno specijalistima kliničkih i drugih struka, patronažnim sestrama i sestrama u ustanovama za njegu i rehabilitaciju u kući, fizioterapeutima, socijalnim radnicima te drugim stručnjacima.

Liječnička djelatnost u Hrvatskoj

Broj i struktura liječnika u Republici Hrvatskoj
Kategorija Ukupan broj Udio u broju
licenciranih
Licencirani liječnici 19.628 100%
Doktori medicine zaposleni u sustavu zdravstva 13.640 69%
Specijalisti u bolničkom sustavu 5.766 29%
Privatnici u ugovornom odnosu s HZZO-om 3.315 17%
Privatnici u svojoj ordinaciji, bez ugovora s HZZO-om 277 1,5%
Doktori medicine u poliklinikama, privatnim bolnicama i trgovačkim društvima 719 4%
Doktori medicine u zavodima za hitnu medicinu 607 3%
Doktori medicine izvan zdravstvenih ustanova (druge djelatnosti) * 2.245 11%
Umirovljeni liječnici koji povremeno rade (licencirani) 3.505 18%
Doktori medicine na specijalizaciji 1.745 9%
Doktori medicine, stranci, na radu u RH 110 0,8%

* Uključuju zaposlene u zavodima, MORH-u, HZZO-u, farmaceutici, državnoj i javnoj upravi, fondovima, na radu u inozemstvu i sl.

Izvor: HLK na dan 1. lipnja 2014. [1]

Djelatnost liječnika u Republici Hrvatskoj regulirana je Zakonom o liječništvu koji je donio Hrvatski sabor 2003. godine, a koji je dopunjen 2008. godine. Prema navedenom zakonu svrha liječničke djelatnosti je "zaštita zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva" te je mogu obavljati samo liječnici. Pritom je liječnik "samostalan u postupanju sukladno znanstvenim saznanjima i stručno dokazanim metodama koje odgovaraju suvremenom standardu struke".

Liječnička djelatnost prema Zakonu o liječništvu obuhvaća pregled kojim se utvrđuje postojanje ili nepostojanje tjelesnih, odnosno psihičkih bolesti, tjelesnih oštećenja ili anomalija, procjenu navedenih stanja pomoću medicinskih dijagnostičkih instrumenata, postupaka i sredstava, liječenje i rehabilitaciju, davanje pripravaka krvi i krvnih derivata, sprječavanje bolesti, zdravstveni odgoj i savjetovanje, brigu o reproduktivnom zdravlju te pomoć pri porođaju, propisivanje lijekova, medicinskih proizvoda i pomagala, uzimanje i presađivanje organa i tkiva, mrtvozorništvo i obdukciju umrlih osoba te izdavanje liječničkih uvjerenja, svjedodžbi, potvrda i mišljenja.

Načela

Liječnik je u obavljanju liječničke djelatnosti osobito dužan poštovati načela obavljanja liječničke djelatnosti:

  1. stalno održavanje i podizanje kvalitete liječničkih usluga u interesu zdravlja i društvenog blagostanja pučanstva
  2. održavanje i promicanje povjerenja između liječnika i pacijenata te članova njihovih obitelji
  3. poštivanje prava pacijenata
  4. neovisno i profesionalno djelovanje te očuvanje i promicanje slobode i ugleda liječničkog zvanja
  5. promicanje dostojanstvenog i odgovornog profesionalnog ponašanja poštivanjem u radu propisa, pravila struke te kodeksa medicinske etike i deontologije

Odobrenje za samostalan rad

Uvjet za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti na području Republike Hrvatske je odobrenje za samostalan rad (licenca) koje izdaje Hrvatska liječnička komora uz ispunjavanje sljedećih preduvjeta:

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Liječnici
Nedovršeni članak Liječnik koji govori o medicini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


  1. Broj liječnika u RH i struktura (na dan 1. 6. 2014.) Hrvatska liječnička komora (pristupljeno 21. ožujka 2015.)