Komunistička nomenklatura: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 18. travnja 2015. u 10:21

Nomenklatura ili komunistička nomenklatura označava u realsocijalizmu prvenstveno popis kadra u komunističkoj partiji, upravi, gospodarstvu i društvu. Ovaj popis je instrument dugoročnog planiranja ljudskih resursa u svezi komunističkih režima ^[1] Drugi značaj pojma nomenklatura je opis osoba koje se nalaze na važnim vodećim mjestima.

Komunistička nomenklatura se je smatrala "avangardom" "radničke klase", koju vodi centralni komitet, a na njezinom čelu se nalazi "veliki vođa" kojeg uglavom prati kult ličnosti. Pravni proces oslobađanja društva od vlasti komunističke nomenklature naziva se lustracija i proveden je u većini država u Europi koje su ranije imale socijalističko uređenje.

Glasovanje

Ako se provodilo glasovanje, rezultati tih glasovanja nomenklatura je već unaprijed držala kod sebe jer su "znali bolje od naroda što narodu treba". Na društveno-političkoj razini marksisti su razmišljali u binarnim jednodimenzionalnim kategorijama prijatelj-neprijatelj. Tko nije bio s njima, tko je imao različito političko mišljenje, bio je njihovim neprijateljem. Disidente ili političke neistomišljenike je prema nomenklaturi trebalo je neutralizirati, odstraniti i krajnje likvidirati. Oni koji su imali različito mišljenje bili su nazivani tzv. revizionistima, frakcionašima ili disidentima.

Nomenklatura u SFRJ

Jugokomunistička nomenklatura se je zalagala za jugoslavenski unitarizam. Hrvatska emigracija predstavljala je, po Vladimiru Bakariću, zbog njezine brojnosti i intelektualne snage u težnji za rušenjem komunističke vlasti, u domovini najveću opasnost.^[2] Milovan Đilas se je u knjizi pod nazivom "Nova klasa" kritično osvrnuo na negdašnji titoistički režim.

Povezani članci

Izvori

↑ Artikel "Nomenklatura", in: Everhard Holtmann (Hg.): Politik-Lexikon, 3. Auflage München/Wien 2000, S. 422.
↑ http://hic.hr/udba04.htm, Hrvatski informativni centar.

[1] Artikel "Nomenklatura", in: Everhard Holtmann (Hg.): Politik-Lexikon, 3. Auflage München/Wien 2000, S. 422.

[2] ttp://hic.hr/udba04.htm, Hrvatski informativni centar.

[1]

[2]

@@ Redak 4: / Redak 4: @@
 == Glasovanje ==
-Ukoliko se je provodilo [[glasovanje]], rezultati tih glasovanja nomenklatura je već unaprijed držala kod sebe jer su "znali bolje od naroda što [[narod]]u treba". Na društveno-političkoj razini [[marksizam|marksisti]] su razmišljali u binarnim jednodimenzionalnim kategorijama [[crno-bijelo|prijatelj-neprijatelj]]. Tko nije bio s njima, tko je imao različito političko mišljenje, bio je njihovim neprijateljem. [[Disident]]e ili političke neistomišljenike je prema nomenklaturi trebalo je neutralizirati, odstraniti i krajnje [[likvidiranje|likvidirati]]. Oni koji su imali različito mišljenje bili su nazivani tzv. revizionistima, frakcionašima ili disidentima.
+Ako se provodilo [[glasovanje]], rezultati tih glasovanja nomenklatura je već unaprijed držala kod sebe jer su "znali bolje od naroda što [[narod]]u treba". Na društveno-političkoj razini [[marksizam|marksisti]] su razmišljali u binarnim jednodimenzionalnim kategorijama [[crno-bijelo|prijatelj-neprijatelj]]. Tko nije bio s njima, tko je imao različito političko mišljenje, bio je njihovim neprijateljem. [[Disident]]e ili političke neistomišljenike je prema nomenklaturi trebalo je neutralizirati, odstraniti i krajnje [[likvidiranje|likvidirati]]. Oni koji su imali različito mišljenje bili su nazivani tzv. revizionistima, frakcionašima ili disidentima.
 == Nomenklatura u SFRJ ==