Arheologija: razlika između inačica
m dorada |
m Removing Link FA template (handled by wikidata) |
||
Redak 89: | Redak 89: | ||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
||
{{Link FA|eo}} |
Inačica od 30. svibnja 2015. u 13:25
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17.stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.
Specijalizacija prema predmetu istraživanja
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:
- prapovijesna arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, i
- povijesna arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma.
Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:
- paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača,
- mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov,
- neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja,
- eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva,
- brončano doba, raširena uporaba bronce, i
- željezno doba, raširena uporaba željeza.
Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:
- egiptologija, biblijska arheologija, antička arheologija,
- antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju koja proučava grčke kolonije i rimske provincije,
- starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
- srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država,
- novovjekovna arheologija,
- industrijska arheologija.
Metodološka specijalizacija
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:
- arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu,
- podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom,
- etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka,
- zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.
Vremenska tablica
Značajna povijesna otkrića | Godina |
---|---|
Otkriveni Pompeji | 1748. |
Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen s ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. | 1799. |
Otkriven Abu Simbel | 1812. |
Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife | 1822. |
Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka s izumrlim životinjama. | 1861. |
Pronađeni dokazi Homo erectusa | 1891. |
Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob | 1922. |
Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge | 1931. |
Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu | 1940. |
Otkriveno radiokarbonsko datiranje | 1949. |
Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida | 1974. |
Vanjske poveznice