Jan od Jenštejna: razlika između inačica
m lektura |
|||
| Redak 20: | Redak 20: | ||
=== Obrazovanje === |
=== Obrazovanje === |
||
Jan je došao iz bogatih plemićkih gospodarskih obitelji [[Z Vlašimi|Z Vlašima]] i Jenštejna, koji su pripadali obrazovanoj [[aristokracija|aristokraciji]] koja je uživala visoke poslove u državnim službama. Njegov otac, Pavao od Vlašima i Jenštejna, služio je kao kraljevski bilježnik (notar)<ref name=kdo/>, dok je njegov stric [[Jan Očko z Vlašimi]] bio [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|2. praški nadbiskup]] i nosio titulu prvog češkog (bohemskog) [[kardinal]]a.<ref>{{cz icon}} [http://www.jenstejn.cz/hrad.htm Stránky hradu Jenštejn]</ref> Budući da je otac od njega očekivao rad u državnoj službi, omogućio mu je kvalitetno i opsežno [[obrazovanje]]. Najprije je studirao u Středyu, ali se ubrzo prebacuje u [[Prag]], iz kojeg odlazi na studij [[teologija|teologije]] u [[Bologna|Bologni]] i [[Padova|Padovi]]. Nakon položenog studija i stečene [[diploma|diplome]] pohađao je nakratko na Sveučilištu u Montpellieru, no ubrzo se seli u [[Pariz]], gdje mu je ponuđen posao [[profesor]]a na [[Sorbonne|sveučilište Sorbonne]].<ref name=dejepis/> Iako je jedno vrijeme radio kao profesor, nije odbio poziv koji je došao iz Praga, te se ubrzo vratio u domovinu. |
Jan je došao iz bogatih plemićkih gospodarskih obitelji [[Z Vlašimi|Z Vlašima]] i Jenštejna, koji su pripadali obrazovanoj [[aristokracija|aristokraciji]] koja je uživala visoke poslove u državnim službama. Njegov otac, Pavao od Vlašima i Jenštejna, služio je kao kraljevski bilježnik (notar)<ref name=kdo/>, dok je njegov stric [[Jan Očko z Vlašimi]] bio [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|2. praški nadbiskup]] i nosio titulu prvog češkog (bohemskog) [[kardinal]]a.<ref>{{cz icon}} [http://www.jenstejn.cz/hrad.htm Stránky hradu Jenštejn]</ref> Budući da je otac od njega očekivao rad u državnoj službi, omogućio mu je kvalitetno i opsežno [[obrazovanje]]. Najprije je studirao u Středyu, ali se ubrzo prebacuje u [[Prag]], iz kojeg odlazi na studij [[teologija|teologije]] u [[Bologna|Bologni]] i [[Padova|Padovi]]. Nakon položenog studija i stečene [[diploma|diplome]] pohađao je nakratko na Sveučilištu u Montpellieru, no ubrzo se seli u [[Pariz]], gdje mu je ponuđen posao [[profesor]]a na [[Sorbonne|sveučilište Sorbonne]].<ref name=dejepis/> Iako je jedno vrijeme radio kao profesor, nije odbio poziv koji je došao iz Praga, te se ubrzo vratio u domovinu. |
||
=== Karijera do 1380. === |
|||
U Prag, se točnije, vratio [[1373.]] godine, kao priznati stručnjak na području [[Kanonsko pravo|kanonskog prava]]. U to vrijeme, [[Karlo IV., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo IV.]], kao prijatelj [[Vaclav IV.|Vaclava IV.]] imenuje ga kraljevskim kancelarom i savjetnikom. No, njegova pravaa politička karijera započela je u [[1375.]] kada je imenovan biskupom Meissena. Pokazavši se dobrim biskupom, [[19. ožujka]] [[1379.]] [[Urban VI.|papa Urban VI.]] ga proglašava [[Dodatak:Popis nadbiskupa Praške nadbiskupije|nadbiskupom Praške nadbiskupije]], a iste godine je imenovan i savjetnikom kralja [[Vjenceslav IV.|Vjeneceslava IV.]]. čime je postaje jednim od najbližih kraljevih suradnika. |
|||
[[1380.]] područje Češke zahvatilo je snažni val [[Epidemija|epidemije]] [[Kuga|kuge]]. Iako je Jan z Jenštejna preživio prvu epidemiju, tijekom sljedećeg naleta [[bolest]]i dobio je [[Infekcija|infekciju]], no budući da je tada riječ "kuga" označavala dugi niz različitih bolesti, ne može se točno utvrditi je li on stvarno patio od te bolesti ili je uzrok njegova oboljenja bio neki drugi. Prema nekim izvorima, moguće je da se u njega javio jedan oblik [[epilepsija|epilepsije]] koja izaziva [[upala|upale]] u [[Mozak|mozgu]], koje su možda objašnjenje za različite vizije koje je iznenadno dobivao u vrijeme oboljenja. Bolest je svakako uzrokovala veliku promjenu osobnosti, što je kasnije ostavilo traga odnosno utjecalo na njegove vjerske poglede i stavove, u kojima je njegova [[Sekularizam|sekularna orijentacija]] bila popraćena [[Asketizam|asketskim idejama]]. |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 25. studenoga 2015. u 16:40
| Monsinjor Jan z Jenštejna | |
|---|---|
| 3. praški nadbiskup (1379. - 1396.) | |
 Bista u katedrali sv. Vida u Pragu, 14. stoljeće.
| |
  | |
| Rođen | 27. prosinca 1347. - 1350. |
| Umro | 17. lipnja 1400. Rim |
| Portal: Kršćanstvo | |
| Portal o životopisima | |
Jan z Jenštejna (? 27. prosinca 1347. - 1350.[1], (vjerojatnije 1350.[2]) - Rim, 17. lipnja 1400.[3]) bio je 3. praški nadbiskup[4], dresden-meinsenski biskup te tajnik i savjetnik bohemskog kralja Vaclava IV.[5]
Životopis
Obrazovanje
Jan je došao iz bogatih plemićkih gospodarskih obitelji Z Vlašima i Jenštejna, koji su pripadali obrazovanoj aristokraciji koja je uživala visoke poslove u državnim službama. Njegov otac, Pavao od Vlašima i Jenštejna, služio je kao kraljevski bilježnik (notar)[5], dok je njegov stric Jan Očko z Vlašimi bio 2. praški nadbiskup i nosio titulu prvog češkog (bohemskog) kardinala.[6] Budući da je otac od njega očekivao rad u državnoj službi, omogućio mu je kvalitetno i opsežno obrazovanje. Najprije je studirao u Středyu, ali se ubrzo prebacuje u Prag, iz kojeg odlazi na studij teologije u Bologni i Padovi. Nakon položenog studija i stečene diplome pohađao je nakratko na Sveučilištu u Montpellieru, no ubrzo se seli u Pariz, gdje mu je ponuđen posao profesora na sveučilište Sorbonne.[1] Iako je jedno vrijeme radio kao profesor, nije odbio poziv koji je došao iz Praga, te se ubrzo vratio u domovinu.
Karijera do 1380.
U Prag, se točnije, vratio 1373. godine, kao priznati stručnjak na području kanonskog prava. U to vrijeme, Karlo IV., kao prijatelj Vaclava IV. imenuje ga kraljevskim kancelarom i savjetnikom. No, njegova pravaa politička karijera započela je u 1375. kada je imenovan biskupom Meissena. Pokazavši se dobrim biskupom, 19. ožujka 1379. papa Urban VI. ga proglašava nadbiskupom Praške nadbiskupije, a iste godine je imenovan i savjetnikom kralja Vjeneceslava IV.. čime je postaje jednim od najbližih kraljevih suradnika.
1380. područje Češke zahvatilo je snažni val epidemije kuge. Iako je Jan z Jenštejna preživio prvu epidemiju, tijekom sljedećeg naleta bolesti dobio je infekciju, no budući da je tada riječ "kuga" označavala dugi niz različitih bolesti, ne može se točno utvrditi je li on stvarno patio od te bolesti ili je uzrok njegova oboljenja bio neki drugi. Prema nekim izvorima, moguće je da se u njega javio jedan oblik epilepsije koja izaziva upale u mozgu, koje su možda objašnjenje za različite vizije koje je iznenadno dobivao u vrijeme oboljenja. Bolest je svakako uzrokovala veliku promjenu osobnosti, što je kasnije ostavilo traga odnosno utjecalo na njegove vjerske poglede i stavove, u kojima je njegova sekularna orijentacija bila popraćena asketskim idejama.
Izvori
- ↑ a b (češ.) Nárůst středověké krize v Čechách, rozpory mezi světskou a církevní mocí, vláda Václava IV., Dějepis.info, pristupljeno 23. studenog 2015.
- ↑ (češ.) Návrh na zrušení části AZÚR hl.m. Prahy vymezení SOKP, jenštejn.cz, pristupljeno 20. studenog 2015.
- ↑ (češ.) Jan z Jenštejna
- ↑ (češ.) Cisterciácký klášter
- ↑ a b (češ.) Kdo byl kdo, libri.cz
- ↑ (češ.) Stránky hradu Jenštejn