Bologna

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Bologna
Bandiera di Bologna.png
Općina
Položaj općine u Italiji
Regija:Emilia-Romagna
Pokrajina:Bologna (BO)
Koordinate:44°30′N 11°21′E / 44.5°N 11.35°E / 44.5; 11.35Koordinate: 44°30′N 11°21′E / 44.5°N 11.35°E / 44.5; 11.35
Visina:54 m
Površina:140 km2
Stanovništvo:374,425 (31.12.04)
Gustoća stanovništva:2.674 stan./km2
Poštanski broj:40100
Pozivni broj:051
ISTAT-broj:037006
Svetac zaštitnik:Petronius
Bologna na karti Italija
Bologna
Bologna
Bologna (Italija)
Službena stranica:http://www.comune.bologna.it/

Bologna je glavni grad područja Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju. Područje je jedinstven upravni i administrativni prostor ali se zapravo sastoji od dviju povijesnih talijanskih pokrajina: Emilije, kojoj je glavno središte baš Bologna, te Romagne, kojoj je glavno središte Rimini. U Romagni je i jedna od najmanjih državica na svijetu, San Marino, koju je u 4. stoljeću poslije Krista utemeljio klesar sveti Marin s Raba.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Jadransko more nalazi se 77 km prema istoku. Po prometnom položaju čini glavna ulazna vrata iz lombardijsko-venecijanske nizine u srednju Italiju.

Povijesno središte Bologne

Povijest[uredi VE | uredi]

Bologna je nastanjena još u brončano doba, iz kojega potječu nekropole i ljevaonice bronce. Na prijelazu u povijesno doba, Bologna je etruščanski grad pod imenom Felsina. Sredinom 4. stoljeća razaraju je Boji. Na početku 2. stoljeća osvajaju i daju joj ime Bononia.

Kroz povijest teško je stradavala u ratovima. Prije ujedinjenja Italije bila je glavnim gradom Crkvene države i povremeno središte papinske stolice. To je vrijeme iz kojeg potječu i najveća sakralna djela, među kojima i katedrala svetog Petronija. U sljedećem razdoblju Bologna ulazi u dugotrajni sukob s Crkvom što ce obilježiti i sam duh grada, te će u njoj, nakon Drugog svjetskog rata, prevladavati ljevičarske struje.

Za Drugog svjetskog rata bila je teško razarana, a oko nje razvio se pokret otpora. U velikim zračnim bombardiranjima stradalo je oko 44% građevina, uključujući glavnu željezničku postaju. Nakon pada Mussolinija, Bologna je bila pod vlašću Trećeg Reicha do oslobođenja 21. travnja 1945.

Poslije Drugog svjetskog rata bila je utvrdom ljevičarske vlasti, zbog čega je i dobila naziv Crvena Bologna. 1999. godine prekinut je niz politički lijevih gradonačelnika kada je na izborima izabran pripadnih desnog centra Giorgio Guazzaloca. 2004. godine na vlast je izabran bivši sindikalist Sergio Cofferati. Na izborima 2009. godine ponovno je izabran gradonačelnih lijeve stranke, Flavio Delbono koji je nakon nešto više od 6 mjeseci na vlasti podnio ostavku zbog umiješanosti u korupcijski skandal. Sljedećih 15 mjeseci gradom upravlja vladina povjerenica, Anna Maria Cancellieri, a trenutni gradonačelnik grada je Virginio Merola, također iz socijaldemokratske stranke.[1]

Kultura[uredi VE | uredi]

Palazzo dei notai na trgu Piazza Maggiore

U starom je dijelu velik broj srednjovjekovnih palača, fontana i crkava. To je jedno od najjstarijih [[sveučilišta u svijetu (osnovano 1089.). Najstarije sveuciliste na svijetu je u gradu Fes u Maroku koje je osnovano 859.g.

Srednjevjekovne palače

Značaj[uredi VE | uredi]

Ubraja se među najvažnija kulturna, ekonomska i prometna središta Italije. UNESCO ju je 2005. proglasio svjetskim gradom glazbe.

Promet[uredi VE | uredi]

Kao prometno središte Bologna je od posebne važnosti; željeznično je spojena s Padovom, jadranskim gradovima, Firencom, alpskim gradovima, Rimom i Milanom.

Cestovna mreža se zrakasto pruža iz Bologne i njome je spojena sa svim većim talijanskim gradovima na sjeveru i sa središnjom Italijom. Kao zanimljivost valja navesti da je ta ista mreža sagrađena u 19.i 20. stoljeću, a starorimske ceste (via Aemilia i dr.) su služila kao osnovice suvremenoj cestovnoj mreži.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Današnja je gospodarstvena važnost grada Bologne utemeljena na trgovini, jer je Bologna glavno trgovinsko središte jugoistočnog dijela Padske nizine.

Industrija ima oslonac u preradbi poljodjelskih proizvoda koji se proizvode u široj okolici ovog grada. Tako se u Bologni nalaze tvornice za preradu duhana i proizvodnju duhanskih proizvoda, ljuštionice riže, sladorane te tvornice ostalih prehrambenih proizvoda.

Od ostalih industrija, u Bologni je nazočna kovinska i elektrotehnička industrija, strojogradnja, proizvodnja papira, samovoza, keramike i parfema.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Sveučilište u Bologni smatra se najstarijim sveučilištem zapadnog svijeta. Već u 1088. godini na ulicama grada počinje se poučavati pravo, a kroz srednji vijek polako se formira pravo sveučilište. Obrazovna ustanova nalazi se u samom centru grada, a danas se sastoji od 5 kampusa. Na sveučilištu se obrazuje oko 80.000 studenata od kojih je oko 5000 inozemnih. Svake godine kroz sveučilište prođe preko 2500 studenata na razmjeni.[2]

Šport[uredi VE | uredi]

Iz Bologne su košarkaški klubovi Virtus i Fortitudo, višestruki talijanski prvaci i osvajači europskih kupova.

Ipak, ni nogomet nije slab u ovom gradu. Bologna je bila sedmerostruki talijanski prvak, trenutačno se nalazi među klubovima u prvoj ligi (Seria A).

Jaka je i odbojka (La Zinella Volley), osvajač talijanskih i europskih naslova.

Od poznatih športaša, iz Bologne su nogometaš Giacomo Bulgarelli, Alberto Tomba, slavni nogometni sudac Pierluigi Collina, vozač trkaćih vozila Alex Zanardi te tenisač Andrea Saccenti.

Gradovi prijatelji[uredi VE | uredi]

Pogled na Bolognu iz tornja Asinelli
Flag of the United Kingdom.svg Coventry Ujedinjeno Kraljevstvo od 21. travnja 1984.
Flag of Ukraine.svg Harkiv Ukrajina od 5. kolovoza 1966.
Flag of Argentina.svg La Plata Argentina od 23. studenog 1988.
Flag of Germany.svg Leipzig Njemačka od 2. svibnja 1962.
Flag of the United States.svg St. Louis, Missouri SAD od 30. srpnja 1987.
Flag of Greece.svg Solun Grčka od 29. listopada 1981.
Flag of Nicaragua.svg San Carlos Nikaragva od 21. svibnja 1988.
Flag of Senegal.svg Saint-Louis Senegal od 9. prosinca 1991.
Flag of France.svg Toulouse Francuska od 23. studenog 1981.
Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Tuzla Bosna i Hercegovina od 21. srpnja 1994.
Spain flag 300.png Valencia Španjolska od 27. ožujka 1976.
Flag of Croatia.svg Zagreb Hrvatska od 5. svibnja 1963.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bologna
  1. Benvenuti a Bologna - Welcome to Bologna, bipr.eu, pristupljeno 19. kolovoza 2018.
  2. UNIVERSITY OF BOLOGNA (UNIBO), my.napier.ac.uk, pristupljeno 20. kolovoza 2018.