Konstantin V. Kopronim

Solid s prikazom cara Leona III. i njeogva sina Konstantina V.

Konstantin V. Kopronim (starogrč. Κωνσταντῖνος Κοπρώνυμος) (Carigrad, 718. - Carigrad, 14. rujna 775.), bizantski car (741.-775.), sin cara Lava III. Izaurijca.

Početkom vladavine obračunao se s uzurpatorom Artabazdom (741.-743.), suprugom svoje sestre. Uspješno je ratovao protiv Arapa i vodio devet pohoda protiv Bugara i Slavena. Godine 751. Langobardi su osvojili zadnje ostatke Ravenskog egzarhata, čime su znatno oslabili bizantski utjecaj u sjevernoj i srednjoj Italiji.

U njegovo vrijeme ikonoklastičke borbe doživjele su svoj vrhunac. Sukobio se s papom kojega je podupirao franački kralj Pipin Mali te otada slabi veza papinstva i Bizanta. Kao pristaša ikonoklazma, sazvao je koncil u Hijereji (754.), na kojem je zabranjeno štovanje ikona i proglašeno kažnjivim.

Vanjske poveznice

• Konstantin V. Kopronim - Hrvatska enciklopedija
• Konstantin V. Kopronim (K. Smrdljivac) - Proleksis enciklopedija

Prethodnik:	Bizantski carevi	Nasljednik:
Leon III. Izaurijac (717.-741.)		Leon IV. Hazar (775.-780.)

Nedovršeni članak Konstantin V. Kopronim koji govori o vladaru treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.