Razlika između inačica stranice »Vlasta Arnold«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Dodan 3.021 bajt ,  prije 4 godine
bez sažetka
{{Infookvir životopis
'''Vlasta Arnold''', djelatnica u vrhu organizacije hrvatskih katoličkih žena, te je u najužem krugu rukovodstva. Kći poznatog hrvatskog pjesnika i intelektualca sveučilišnog profesora dr. [[Gjuro Arnold|Gjure Arnolda]].<ref name="dolazak"/>
| ime = Vlasta Arnold
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| rodno_ime = Vlasta Arnold
| pseudonim =
| rođenje =
| smrt =
| uzrok_smrti =
| posljednje_počivalište =
| prebivalište =
| nacionalnost = Hrvatica
| etnicitet =
| državljantvo =
| poznat_po = katoličke djevojačke organizacije <br> katoličke karitativne organizacije
| obrazovanje =
| poslodavac =
| zanimanje =
| godine_rada =
| vjera = katoličanstvo
| djeca =
| roditelji = kći Gjure Arnolda
| rođaci =
| web =
| potpis =
| napomena =
}}
'''Vlasta Arnold''' ([[1896.]] {{--}} [[1963.]]),<ref>Christophe Dolbeau: [http://www.hazud.ch/2013/03/christophe-dolbeau-druga-vrsta-hrvatskih-junakinja/ Christophe Dolbeau: Druga vrsta hrvatskih junakinja. U povodu Dana žena: Druga vrsta hrvatskih junakinja.], HAZUD, preuzeto iz Hrvatski tjednik (objavljeno 14. ožujka 2013.), postavljeno na HAZUD 4. ožujka 2013. Pristupljeno 17. svibnja 2016.</ref> djelatnica u vrhu organizacije hrvatskih katoličkih žena, te je u najužem krugu rukovodstva. Kći poznatog hrvatskog pjesnika i intelektualca sveučilišnog profesora dr. [[Gjuro Arnold|Gjure Arnolda]].<ref name="dolazak"/>
 
== Životopis ==
Rodila se je 1896. godine u poznatoj obitelji intelektualaca. 1915. je diplomirala na učiteljskoj školi te se je zaposlila u osnovnoj školi. Od 1927. je bila članicom katoličke orlovske organizacije. Nakon uvođenja [[šestosiječanjska diktatura|šestosiječanjske diktature]] velikosrpske hegemonističke vlasti zabranile su [[Hrvatski orlovski savez|orlovstvo]].<ref name="Bitunjac-le donne"/> Tad se osniva križarstvo, a 1930. sestra Suradnica Krista Kralja [[Marica Stanković]] osnovala je [[Veliko križarsko sestrinstvo]] na čijem je čelu bila do raspuštanja organizacije 1946. godine.<ref>Slavica Tuškan: [http://hrcak.srce.hr/file/3209 Ivan Merz, Marica Stanković i zajednica Suradnica Krista Kralja], izlaganje na znanstvenom skupu, [[Obnovljeni život]] (52) 3/4 ( l997), str. 316.</ref> Zamjenica joj je postala Vlasta Arnold.<ref name="Bitunjac-le donne">Marina Bitunjac: [https://books.google.hr/books?id=kYEAAgAAQBAJ&pg=PA149&lpg=PA149&dq="vlasta+arnold" Le donne e il movimento ustascia], Edizioni Nuova Cultura, Rim, 2013., Google Knjige, str. 149.</ref>
Surađivala s [[Jerolim Malinar|Jerolimom Malinarom]] u katoličkim [[Caritas|karitativnim]] i skrbiteljskim organizacijama.<ref name="dolazak"/>
 
Više desetljeća jugoslavenskog [[Velika Srbija|velikosrpsko]]-[[monarhofašizam|monarhofašističkog]] terora nad Hrvatima imalo je za posljedicu da je jedva dočekala stvaranje hrvatske države, makar i pod Osovinom. <ref name="u vihoru"/> Kad je stvorena nova hrvatska država [[1941.]] pod okriljem [[Osovinske sile|Osovine]], pristupila je novom političkom pokretu, <ref name="dolazak">[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> što je tad bila sveopća praksa hrvatskih stanovnika, jer je obnova hrvatske države oduševila narod, te je Vlasta Arnold, kao što je u ono vrijeme napravio poveliki dio građana Hrvatske i katolika, stupila u taj pokret koji je onda bio hrvatska politička stranka, jer su onda to doživjeli kao stranku koja je pokret za Hrvatsku. Taj je početni zanos ovom novom slobodnom Hrvatskom ubrzo splasnuo kad se doznalo da je sloboda plaćena [[Rimski ugovori (1941.)|ustupanjem]] hrvatskog priobalja i otoka Italiji, da je neovisnost samo na papiru jer Hrvatsku drži pola [[fašistička Italija]], a pola [[Treći Reich]], a sami Hrvati ne mogu ništa napraviti bez njihovog odobrenja, i što je još gore bilo, morali su sprovoditi sve što zapovijede osovinski gospodari<ref name="u vihoru">Postulatura bl. Ivana Merza: [http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/u_vihoru_drugog_svjetskog_rata.htm Postulatura bl. Ivana Merza] U vihoru Drugog svjetskog rata. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> jer svaki je pogovor ili protivljenje značilo ugrozu vlastitog života.
 
što je tad bila sveopća praksa hrvatskih stanovnika, jer je obnova hrvatske države oduševila narod, te je Vlasta Arnold, kao što je u ono vrijeme napravio poveliki dio građana Hrvatske i katolika, stupila u taj pokret koji je onda bio hrvatska politička stranka, jer su onda to doživjeli kao stranku koja je pokret za Hrvatsku. Taj je početni zanos ovom novom slobodnom Hrvatskom ubrzo splasnuo kad se doznalo da je sloboda plaćena [[Rimski ugovori (1941.)|ustupanjem]] hrvatskog priobalja i otoka Italiji, da je neovisnost samo na papiru jer Hrvatsku drži pola [[fašistička Italija]], a pola [[Treći Reich]], a sami Hrvati ne mogu ništa napraviti bez njihovog odobrenja, i što je još gore bilo, morali su sprovoditi sve što zapovijede osovinski gospodari<ref name="u vihoru">Postulatura bl. Ivana Merza: [http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/u_vihoru_drugog_svjetskog_rata.htm Postulatura bl. Ivana Merza] U vihoru Drugog svjetskog rata. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref> jer svaki je pogovor ili protivljenje značilo ugrozu vlastitog života.
Svibnja 1942. [[Irena Javor]] izabrala je Vlastu Arnold te [[Mandica Lučić|Mandicu Lučić]], [[Silva Radej|Silvu Radej]], [[Đurđicu Vitković]] za dužnosti u svezi sa zagrebačkim taborima. Kolovoza 1943. Javor ju je izabrala za zamjenicu. <ref name="Bitunjac-le donne"/> Irena Javor bila je na čelu [[Ženska loza ustaškog pokreta|Ženske loze ustaškog pokreta]], a Arnold joj je bila zamjenica. adaće tih žena bili su mobilizacija i organizacija djevojčica i žena u ustaškom pokretu, te širenje ustaške propagande u dnevnom tisku. <ref name="Bitunjac-SD">Vladimir Matijanić (razgovor s Martinom Bitunjac): [http://slobodnadalmacija.hr/Arterija/tabid/247/articleType/ArticleView/articleId/155213/Default.aspx Martina Bitunjac: I žene su euforično stvarale NDH], Slobodna Dalmacija, 16. studenoga 2011.</ref>
 
Vlasta je tijekom rata vodila katoličke djevojačke organizacije. Po završetku rata i [[svibanjska katastrofa|slomom NDH]] završila je u jugokomunističkom logoru, gdje su ju [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|mučili i zlostavljali]]. Preživjela je još desetak godina a onda je umrla od posljedica zlostavljanja, kao hrvatska mučenica i žrtva jugokomunista.<ref>[http://ivanmerz.hr/staro/jerolim_malinar/dolazak_u_zagrab.htm Postulatura bl. Ivana Merza] Životopis Jerolima Malinara. Dolazak u Zagreb i uključivanje u rad katoličkih organizacija. Pristupljeno 16. svibnja 2016.</ref>
155.232

uređivanja

Navigacijski izbornik