Determinizam: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Determinizam''' ([[latinski jezik|lat.]] ''determinare'' ''ograničiti'', ''odrediti'') je [[filozofsko učenje]] prema kojem je sve što postoji povezano [[kauzalnost|kauzalnim]], uzročno-poslijedičnim vezama, materijalne ili nematerijalne prirode. Prema ovoj [[doktrina|doktrini]], nema [[slučajnost]]i, proizvoljnosti, niti slobodnog čina, već je sve unaprijed određeno.
'''Determinizam''' ([[latinski jezik|lat.]] ''determinare'' ''ograničiti'', ''odrediti'') ili '''predodredba''' jest teza da je u svakom trenutku samo jedna budućnost fizikalno moguća.<ref>Peter van Inwagen, ''An Essay on Free Will'', Oxford, OUP, 1983: 3.</ref> Negacija te teze glasi [[Indeterminizam|indeterminizam ili neodredba]].


== Poznate osobe ==
== Vrste determinizma ==
Na temelju onoga što čini da je samo jedna budućnost fizikalno moguća, mogu se razlikovati tri vrste determinizma: ''teološki, fizikalno uzročni'' i ''metafizičko logički determinizam''.<ref>Michael, McKenna i Derk Pereboom, Free Will: A Contemporary Introduction, New York, Routledge, 2016: 16 - 18. </ref>


=== Teološki determinizam ===
*[[Alfred Jules Ayer]] (1910.–1989.)
Bog svojom voljom uzročno preodređuje da postoji samo jedna fizikalno moguća budućnost. Božja volja, kao dio božanskog savršenstvo, nezaustavljiva je od bilo čega drugoga i time sve njene posljedice su nužne. Na primjer, ako Bog odluči da će Ivan sutra igrati nogomet, Ivan će sutra igrati nogomet i nemoguće je da bude drugačije.
*[[Georg Büchner]] (1813.–1837.)
*[[Albert Einstein]] (1879.–1955.)
*[[Thomas Hobbes]] (1588.–1679.)
*[[Paul Thiry d'Holbach]] (1723.–1789.)
*[[Ted Honderich]] (*1933.)
*[[David Hume]] (1711.–1776.)
*[[William James]] (1842.–1910.)
*[[Pierre-Simon Laplace]] (1749.–1827.)
*[[John Locke]] (1632.–1704.)
*[[Marshall McLuhan]] (1911.–1980.)
*[[Julien Offray de La Mettrie]] (1709.-1751.)
*[[John Stuart Mill]] (1806.–1873.)
*[[Max Planck]] (1858.–1947.)
*[[Gottfried Seebaß]] (*1945.)
*[[Baruch de Spinoza]] (1632.–1677.)
*[[Sigmund Freud]] (1856.-1939.


=== Fizikalno uzročni determinizam ===
Svaki je događaj uzročno preodređen fizikalnim uzrokom i fizikalno je nemoguće da se fizikalni uzrok pojavi a događaj ne dogodi.


=== Metafizičko logički determinizam ===
{{filozofija}}
Prošlost i zakoni prirode logički sadrže samo jednu fizikalno moguću budućnost. Metafizički je nemoguće da budućnost bude drugačija nego jest s obzirom na prošlost i zakone prirode. Izraženo formalnije: Ako su ''p'' i ''q'' tvrdnje koje iskazuju cijelokupno stanje svijeta u nekim trenutcima, onda konjunkcija tvrdnje ''p'' sa tvrdnjom koja iskazuje zakone prirode sadrži ''q''.


Ovako definiran determinizam neutralan je o smjeru sadržavanja pa iz njega sljedi da sadašnje i buduće stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži prošlo stanje svijeta jednako kao što prošlo stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži sadašnje i buduće stanje svijeta.
{{mrva-filozofija}}

== Poznati deterministi ==

*[[Stoicizam|Stoici]]
*[[Alfred Jules Ayer]]
*[[Georg Büchner]]
*[[Albert Einstein]]
*[[Thomas Hobbes]]
*[[Paul Thiry d'Holbach]]
*[[Ted Honderich]]
*[[Baruch de Spinoza]]
*[[David Hume]]
*[[William James]]
*[[Pierre-Simon Laplace]]
*[[John Locke]]
*[[Marshall McLuhan]]
*[[Julien Offray de La Mettrie]]
*[[Karl Marx]]
*[[John Stuart Mill]]
*[[Max Planck]]
*[[Friedrich Nietzsche]]
*[[Sigmund Freud]]

== Izvori ==
<references />{{filozofija}}


==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==

Inačica od 15. kolovoza 2016. u 23:08

Determinizam (lat. determinare ograničiti, odrediti) ili predodredba jest teza da je u svakom trenutku samo jedna budućnost fizikalno moguća.[1] Negacija te teze glasi indeterminizam ili neodredba.

Vrste determinizma

Na temelju onoga što čini da je samo jedna budućnost fizikalno moguća, mogu se razlikovati tri vrste determinizma: teološki, fizikalno uzročni i metafizičko logički determinizam.[2]

Teološki determinizam

Bog svojom voljom uzročno preodređuje da postoji samo jedna fizikalno moguća budućnost. Božja volja, kao dio božanskog savršenstvo, nezaustavljiva je od bilo čega drugoga i time sve njene posljedice su nužne. Na primjer, ako Bog odluči da će Ivan sutra igrati nogomet, Ivan će sutra igrati nogomet i nemoguće je da bude drugačije.

Fizikalno uzročni determinizam

Svaki je događaj uzročno preodređen fizikalnim uzrokom i fizikalno je nemoguće da se fizikalni uzrok pojavi a događaj ne dogodi.

Metafizičko logički determinizam

Prošlost i zakoni prirode logički sadrže samo jednu fizikalno moguću budućnost. Metafizički je nemoguće da budućnost bude drugačija nego jest s obzirom na prošlost i zakone prirode. Izraženo formalnije: Ako su p i q tvrdnje koje iskazuju cijelokupno stanje svijeta u nekim trenutcima, onda konjunkcija tvrdnje p sa tvrdnjom koja iskazuje zakone prirode sadrži q.

Ovako definiran determinizam neutralan je o smjeru sadržavanja pa iz njega sljedi da sadašnje i buduće stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži prošlo stanje svijeta jednako kao što prošlo stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži sadašnje i buduće stanje svijeta.

Poznati deterministi

Izvori

  1. Peter van Inwagen, An Essay on Free Will, Oxford, OUP, 1983: 3.
  2. Michael, McKenna i Derk Pereboom, Free Will: A Contemporary Introduction, New York, Routledge, 2016: 16 - 18.

Vanjske poveznice