Determinizam: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Determinizam''' ([[latinski jezik|lat.]] ''determinare'' ''ograničiti'', ''odrediti'') |
'''Determinizam''' ([[latinski jezik|lat.]] ''determinare'' ''ograničiti'', ''odrediti'') ili '''predodredba''' jest teza da je u svakom trenutku samo jedna budućnost fizikalno moguća.<ref>Peter van Inwagen, ''An Essay on Free Will'', Oxford, OUP, 1983: 3.</ref> Negacija te teze glasi [[Indeterminizam|indeterminizam ili neodredba]]. |
||
== |
== Vrste determinizma == |
||
Na temelju onoga što čini da je samo jedna budućnost fizikalno moguća, mogu se razlikovati tri vrste determinizma: ''teološki, fizikalno uzročni'' i ''metafizičko logički determinizam''.<ref>Michael, McKenna i Derk Pereboom, Free Will: A Contemporary Introduction, New York, Routledge, 2016: 16 - 18. </ref> |
|||
=== Teološki determinizam === |
|||
⚫ | |||
Bog svojom voljom uzročno preodređuje da postoji samo jedna fizikalno moguća budućnost. Božja volja, kao dio božanskog savršenstvo, nezaustavljiva je od bilo čega drugoga i time sve njene posljedice su nužne. Na primjer, ako Bog odluči da će Ivan sutra igrati nogomet, Ivan će sutra igrati nogomet i nemoguće je da bude drugačije. |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
*[[Gottfried Seebaß]] (*1945.) |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
=== Fizikalno uzročni determinizam === |
|||
Svaki je događaj uzročno preodređen fizikalnim uzrokom i fizikalno je nemoguće da se fizikalni uzrok pojavi a događaj ne dogodi. |
|||
=== Metafizičko logički determinizam === |
|||
⚫ | |||
Prošlost i zakoni prirode logički sadrže samo jednu fizikalno moguću budućnost. Metafizički je nemoguće da budućnost bude drugačija nego jest s obzirom na prošlost i zakone prirode. Izraženo formalnije: Ako su ''p'' i ''q'' tvrdnje koje iskazuju cijelokupno stanje svijeta u nekim trenutcima, onda konjunkcija tvrdnje ''p'' sa tvrdnjom koja iskazuje zakone prirode sadrži ''q''. |
|||
Ovako definiran determinizam neutralan je o smjeru sadržavanja pa iz njega sljedi da sadašnje i buduće stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži prošlo stanje svijeta jednako kao što prošlo stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži sadašnje i buduće stanje svijeta. |
|||
{{mrva-filozofija}} |
|||
== Poznati deterministi == |
|||
*[[Stoicizam|Stoici]] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
*[[Karl Marx]] |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
*[[Friedrich Nietzsche]] |
|||
⚫ | |||
== Izvori == |
|||
⚫ | |||
==Vanjske poveznice== |
==Vanjske poveznice== |
Inačica od 15. kolovoza 2016. u 23:08
Determinizam (lat. determinare ograničiti, odrediti) ili predodredba jest teza da je u svakom trenutku samo jedna budućnost fizikalno moguća.[1] Negacija te teze glasi indeterminizam ili neodredba.
Vrste determinizma
Na temelju onoga što čini da je samo jedna budućnost fizikalno moguća, mogu se razlikovati tri vrste determinizma: teološki, fizikalno uzročni i metafizičko logički determinizam.[2]
Teološki determinizam
Bog svojom voljom uzročno preodređuje da postoji samo jedna fizikalno moguća budućnost. Božja volja, kao dio božanskog savršenstvo, nezaustavljiva je od bilo čega drugoga i time sve njene posljedice su nužne. Na primjer, ako Bog odluči da će Ivan sutra igrati nogomet, Ivan će sutra igrati nogomet i nemoguće je da bude drugačije.
Fizikalno uzročni determinizam
Svaki je događaj uzročno preodređen fizikalnim uzrokom i fizikalno je nemoguće da se fizikalni uzrok pojavi a događaj ne dogodi.
Metafizičko logički determinizam
Prošlost i zakoni prirode logički sadrže samo jednu fizikalno moguću budućnost. Metafizički je nemoguće da budućnost bude drugačija nego jest s obzirom na prošlost i zakone prirode. Izraženo formalnije: Ako su p i q tvrdnje koje iskazuju cijelokupno stanje svijeta u nekim trenutcima, onda konjunkcija tvrdnje p sa tvrdnjom koja iskazuje zakone prirode sadrži q.
Ovako definiran determinizam neutralan je o smjeru sadržavanja pa iz njega sljedi da sadašnje i buduće stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži prošlo stanje svijeta jednako kao što prošlo stanje svijeta u konjunkciji sa zakonima prirode sadrži sadašnje i buduće stanje svijeta.
Poznati deterministi
- Stoici
- Alfred Jules Ayer
- Georg Büchner
- Albert Einstein
- Thomas Hobbes
- Paul Thiry d'Holbach
- Ted Honderich
- Baruch de Spinoza
- David Hume
- William James
- Pierre-Simon Laplace
- John Locke
- Marshall McLuhan
- Julien Offray de La Mettrie
- Karl Marx
- John Stuart Mill
- Max Planck
- Friedrich Nietzsche
- Sigmund Freud
Izvori
- ↑ Peter van Inwagen, An Essay on Free Will, Oxford, OUP, 1983: 3.
- ↑ Michael, McKenna i Derk Pereboom, Free Will: A Contemporary Introduction, New York, Routledge, 2016: 16 - 18.
|