Nacionalni spomenik BiH: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Izvori: sitnice
m +slika
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:JesusesHearthCathedral.jpg|mini|desno|[[Katedrala Srca Isusova u Sarajevu]], nacionalni spomenik BIH.]]
'''Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine''' je neka imovina koja je zbog svog kulturnog, povijesnog, vjerskog i etničkog značaja, vrijednim [[spomenik]]om za cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].
'''Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine''' je neka imovina koja je zbog svog kulturnog, povijesnog, vjerskog i etničkog značaja, vrijednim [[spomenik]]om za cijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]].



Inačica od 11. veljače 2017. u 17:45

Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, nacionalni spomenik BIH.

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine je neka imovina koja je zbog svog kulturnog, povijesnog, vjerskog i etničkog značaja, vrijednim spomenikom za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Da bi neka imovina, pokretnina ili nekretnina bila nacionalnim spomenikom, Predsjedništvo BiH je Odlukom osnovalo Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika. To povjerenstvo prima molbe i odlučuje o tome hoće li neka nekretnina steći taj status. Sve ovo je predviđeno Aneksom VIII. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sjedište povjerenstva je u Sarajevu, tri su člana iz BiH, a jedan je međunarodni. Mandat im traje pet godina. Današnji članovi su Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović i Ljiljana Ševo. Međunarodni je član Martin Cherry.

Pokretnine koje mogu biti nacionalnim spomenikom su mali predmeti (pokućstvo, odjevni predmeti, radni pribor, alati, rukotvorine, i t.d.), slike, knjige, skulpture, fragmenti građevina, natpisi, i t.d.. Od nekretnina mogu biti povijesne građevine i spomenici koji mogu biti stambeni, vjerski, školski, upravni, trgovinski, javni, infrastrukturni, vojni, grobljanski, poljodjelski, gospodarski i tako dalje. Osim građevina, mogu biti i građevinske cjeline koje tvore kompleks određene namjene ili predstavljaju aglomeraciju koja je nastala kao rezultat kontinuirane gradnje u povijesnom području. I one mogu biti iste naravi kao građevine (stambene, vjerske i tako dalje). Nacionalnim spomenicima mogu biti područja: gradska, seoska, arheološka, industrijska, povijesna, kulturni krajobraz, prirodno-znanstveno, prirodno područje u svezi s nekim obredom ili tradicijom ili mješovite naravi.

Ostali kriteriji se odnose na vrijeme kad je imovina nastala (od pretpovijesti do 1960. godine), povijesni odnosno je li u svezi s nekom povijesnom osobom ili značajnim povijesnim događajem, umjetnička i estetska vrijednost, dokumentarno-znanstveno-obrazovna vrijednost (je li nešto svjedočanstvo o nečemu poznatom ili slabo poznatom), simbolična ili ambijentska vrijednost, izvornost, jedinstvenost, reprezentativnost i cjelovitost.

Vidi

Izvori