Ohridska arhiepiskopija: razlika između inačica
m rev |
m robot Dodaje: bg:Охридска архиепископия (патриаршия), mk:Охридска архиепископија |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
[[Kategorija:Makedonija]] |
[[Kategorija:Makedonija]] |
||
[[bg:Охридска архиепископия (патриаршия)]] |
|||
[[mk:Охридска архиепископија]] |
|||
[[sr:Охридска архиепископија]] |
[[sr:Охридска архиепископија]] |
||
Inačica od 26. prosinca 2006. u 11:30
 |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi Ohridski arhiepiskop. (Rasprava) |
Ohridska arhiepiskopija, crkvena organizacija sa sjedištem u Ohridu; osnovao ju je car Samuilo kao patrijaršiju, a tek poslije 1018. postala je arhiepiskopija.; prostirala se u granicama Samuilove države, a kasnije je svedena na 14 eparhija, od kojih su 9 nosile naziv mitropolija: kosturska, pelagonijsko-bitoljska, strumička, koričko-selasforska, beogradsko-elbasanska, vodenska, dračka, grebenska i sisanska, a 5 su bile episkopije: meglenska, debarsko-kičevska, veleška, prespanska i goro-mokrenska.
Ohridska arhieparhija imala je status autokefalne crkve u Osmanskom Carstvu, a rukovodeća mjesta imale su uglavnom duhovne ličnosti grčke narodnosti. Zbog financijskih teškoća i pohlepe carigradske patrijaršije, autokefalnost ohridske arhiepiskopije ukinuta je 16. I. 1767. i ona je pripojena carigradskoj patrijaršiji.
Poglavar Makedonske pravoslavne crkve od 4. X. 1958. godine nosi titulu ohridskog arhiepiskopa.