Mladen Ibler: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Malatrad (razgovor | doprinosi)
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Mladen Ibler''' (1937. - 2017.), hrvatski liječnik anesteziolog, diplomat, publicist, erudit i poliglot. U prvim redovima uz pov...«.
 
Malatrad (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Mladen Ibler''' ([[1937.]] - [[2017.]]), hrvatski liječnik [[anesteziolog]], [[diplomat]], [[publicist]], erudit i poliglot. U prvim redovima uz povjesničara i državnika dr. sc. Franju Tuđmana, među graditeljima je suvremene Republike Hrvatske još od osamdesetih i sloma komunizma na europskome tlu. <ref name="hkv">[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/27537-u-danskoj-preminuo-istaknuti-diplomat-anesteziolog-i-publicist-mladen-ibler.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] U Danskoj preminuo istaknuti diplomat, anesteziolog i publicist Mladen Ibler - In memoriam Mladen Ibler (Zagreb, 1937. – 2017. Holbaek, Danska), 12. rujna 2017. (pristupljeno 16. rujna 2017.)</ref>
'''Mladen Ibler''' ([[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1937.]] - [[Holbaek]], Danska[[22. srpnja]] [[2017.]]),<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26841 Hrvatska enciklopedija] ''Ibler, Mladen'' LZMK (pristupljeno 16. rujna 2017.)</ref><ref>[http://www.osmrtnice.hr/mladen-ibler Osmrtnice] Mladen Ibler (pristupljeno 16. rujna 2017.)</ref> hrvatski liječnik [[anesteziolog]], [[diplomat]], [[publicist]], erudit i poliglot. U prvim redovima uz povjesničara i državnika dr. sc. Franju Tuđmana, među graditeljima je suvremene Republike Hrvatske još od osamdesetih i sloma komunizma na europskome tlu. <ref name="hkv">[http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/27537-u-danskoj-preminuo-istaknuti-diplomat-anesteziolog-i-publicist-mladen-ibler.html Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća] Vesna Kukavica: ''U Danskoj preminuo istaknuti diplomat, anesteziolog i publicist Mladen Ibler - In memoriam Mladen Ibler (Zagreb, 1937. – 2017. Holbaek, Danska)'', 12. rujna 2017. (pristupljeno 16. rujna 2017.)</ref>


== Životopis ==
== Životopis ==
Rođen u Zagrebu. Potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih porodica akademske provenijencije. U Zagrebu završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na Medicinskome fakultetu 1963. godine. Kao mladi liječnik odselio je u Dansku 1969. godine. Također je diplomirao na Medicinskome fakultetu u Århusu u Danskoj 1969. godine. Od 1972. piše i objavljuje razne članke o hrvatskoj povijesti, politici i kulturi u iseljeničkim, domovinskim i inozemnim časopisima i novinama. O tim je temama držao predavanja na Sveučilištu u [[Århus]]u, na televiziji i u danskome Parlamentu. Specijalizirao je anesteziologiju i intenzivnu medicinu 1975. Bio je docent kliničke anesteziologije na Medicinskome fakultetu u Kopenhagenu te predavač na poslijediplomskim tečajevima anesteziologije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u razdoblju od 1975. do 1979. Od 1979. voditelj je Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu Općinske bolnice u Holbaeku. Znanstveno se usavršavao od Amerike do europskog susjedstva i to u Houstonu, Minneapolisu i Grazu, te objavio mnogobrojne radove. S [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]] se povezao sredinom 1984., u kući profesora Veterinarskoga fakulteta [[Ivan Ljubić|Ivana Ljubića]] u zagrebačkim Mlinovima. Vrhunac te konspirativne suradnje za međunarodno rješenje hrvatskoga pitanja dogodio se u proljeće 1989. godine kada se Iblerovom zaslugom tadašnji disident Tuđman uključuje u rad konferencije Zaklade za međunarodno razumijevanje, čija je tema bila Europske regije i mali narodi, koju je uoči pada Berlinskoga zida organizirao danski znanstvenik [[Folmer Wisti]].<ref name="hkv"/>
Rođen u Zagrebu. Potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih porodica akademske provenijencije. U Zagrebu završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na Medicinskome fakultetu 1963. godine. Kao mladi liječnik odselio je u Dansku 1969. godine. Također je diplomirao na Medicinskome fakultetu u Århusu u Danskoj 1969. godine. Od 1972. piše i objavljuje razne članke o hrvatskoj povijesti, politici i kulturi u iseljeničkim, domovinskim i inozemnim časopisima i novinama. O tim je temama držao predavanja na Sveučilištu u [[Århus]]u, na televiziji i u danskome Parlamentu. Specijalizirao je anesteziologiju i intenzivnu medicinu 1975. Bio je docent kliničke anesteziologije na Medicinskome fakultetu u Kopenhagenu te predavač na poslijediplomskim tečajevima anesteziologije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u razdoblju od 1975. do 1979. Od 1979. voditelj je Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu Općinske bolnice u Holbaeku. Znanstveno se usavršavao od Amerike do europskog susjedstva i to u Houstonu, Minneapolisu i Grazu, te objavio mnogobrojne radove. S [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]] se povezao sredinom 1984., u kući profesora Veterinarskoga fakulteta [[Ivan Ljubić|Ivana Ljubića]] u zagrebačkim Mlinovima. Vrhunac te konspirativne suradnje za međunarodno rješenje hrvatskoga pitanja dogodio se u proljeće 1989. godine kada se Iblerovom zaslugom tadašnji disident Tuđman uključuje u rad konferencije Zaklade za međunarodno razumijevanje, čija je tema bila Europske regije i mali narodi, koju je uoči pada Berlinskoga zida organizirao danski znanstvenik [[Folmer Wisti]].<ref name="hkv"/>


Zadnjih četvrt stoljeća zrele životne dobi posvećuje se Ibler hrvatskoj diplomaciji. Organizirao je hrvatski seminar na međunarodnim konferencijama Zaklade za mir i sporazumijevanje u Kopenhagenu (1989.) i Beču (1991.). Godine 1989. učlanjuje se u HDZ, a iduće godine organizira Hrvatsku kulturnu zajednicu u Kopenhagenu, čiji je bio predsjednik. U suglasnosti s predsjednikom RH dr. sc. Franjom Tuđmanom neslužbeni je hrvatski predstavnik u [[Danska|Kraljevini Danskoj]] (1990. - 1993.). Tijekom Domovinskoga rata bio je opunomoćenik Hrvatskoga Crvenog križa u Danskoj (1992.), kao i [[počasni konzul]] RH u Danskoj (1994. -1996.). [[Veleposlanik]] je RH u Švedskoj od 1996. do 1999., uz akreditaciju i u Finskoj (1997. -1998.), te u Estoniji, Litvi i Latviji (1997. - 1999.). Ostat će zapamćen i kao uspješan veleposlanik RH u Australiji i Novome Zelandu (1999. - 2005.). Suradnik je Matičinih časopisa [[Matica (časopis)|Matica]] i [[Hrvatski iseljenički zbornik|Hrvatskoga iseljeničkog zbornika]]. Otkrio je dio izvornih povijesnih vrela o [[Frankopani]]ma, istražujući arhive od Senja do Stegeborga, od Krete do Lofota, preko Dubrovnika i Venecije do Jeruzalema – približivši hrvatskom čitateljstvu srednjovjekovnu Skandinaviju i hrvatske kolijevke državnosti na Mediteranu u svojoj posljednjoj knjizi ''Ivan VI. Anž Frankopan: U službi nordijskoga kralja'', koja je objavljena u Zagrebu krajem 2014.<ref name="hkv"/>
Zadnjih četvrt stoljeća zrele životne dobi posvećuje se Ibler hrvatskoj diplomaciji. Organizirao je hrvatski seminar na međunarodnim konferencijama Zaklade za mir i sporazumijevanje u Kopenhagenu (1989.) i Beču (1991.). Godine 1989. učlanjuje se u HDZ, a iduće godine organizira Hrvatsku kulturnu zajednicu u Kopenhagenu, čiji je bio predsjednik. U suglasnosti s predsjednikom RH dr. sc. Franjom Tuđmanom neslužbeni je hrvatski predstavnik u [[Danska|Kraljevini Danskoj]] (1990. - 1993.). Tijekom Domovinskoga rata bio je opunomoćenik [[Hrvatski Crveni križ|Hrvatskoga Crvenog križa]] u Danskoj (1992.), kao i [[počasni konzul]] RH u Danskoj (1994. -1996.). [[Veleposlanik]] je RH u Švedskoj od 1996. do 1999., uz akreditaciju i u Finskoj (1997. -1998.), te u Estoniji, Litvi i Latviji (1997. - 1999.). Ostat će zapamćen i kao uspješan veleposlanik RH u Australiji i Novome Zelandu (1999. - 2005.). Suradnik je Matičinih časopisa [[Matica (časopis)|Matica]] i [[Hrvatski iseljenički zbornik|Hrvatskoga iseljeničkog zbornika]]. Otkrio je dio izvornih povijesnih vrela o [[Frankopani]]ma, istražujući arhive od Senja do Stegeborga, od Krete do Lofota, preko Dubrovnika i Venecije do Jeruzalema – približivši hrvatskom čitateljstvu srednjovjekovnu Skandinaviju i hrvatske kolijevke državnosti na Mediteranu u svojoj posljednjoj knjizi ''Ivan VI. Anž Frankopan: U službi nordijskoga kralja'', koja je objavljena u Zagrebu krajem 2014.<ref name="hkv"/>

== Obitelj ==
Mladenova kći [[Marianne Ibler]] je danska arhitektica i publicistica. Otac Mladena Iblera je pneumoftizeolog Stanko Ibler, [[Drago Ibler]] Mladenov je stric, [[Janko Ibler]] Mladenov je djed.<ref>[http://www.jutarnji.hr/arhiva/marianne-ibler-moj-prastric-bio-je-ispred-svog-vremena/3823512/ Jutarnji list] Korana Sutlić: ''Marianne Ibler: Moj prastric bio je ispred svog vremena'' 17. svibnja 2009. (pristupljeno 16. rujna 2017.)</ref>


== Nagrade ==
== Nagrade ==
* Odlikovan [[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]] i [[Red kneza Branimira|Redom kneza Branimira]] s ogrlicom za zasluge građenja suvremene Republike Hrvatske.
* Odlikovan [[Spomenica domovinske zahvalnosti|Spomenicom domovinske zahvalnosti]] i [[Red kneza Branimira|Redom kneza Branimira]] s ogrlicom za zasluge građenja suvremene Republike Hrvatske.<ref name="hkv"/>


== Izvori ==
== Izvori ==
{{izvori}}
{{izvori}}
{{hakave}}
{{hakave}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.croatia.org/crown/articles/10789/1/Mladen-Ibler-and-Birgitta-Fritz-writing-about-Johan-Franke-a-Croatian-castle-commander-in-Sweden-in-15th-ct.html Croatia.org] Mladen Ibler: Johan Vale or Franke, Croatian guide to Holy Land and castle commander of Swedish King Eric of Pommerania in 1420s


{{GLAVNIRASPORED:Ibler, Mladen}}
{{GLAVNIRASPORED:Ibler, Mladen}}

Inačica od 16. rujna 2017. u 21:02

Mladen Ibler (Zagreb, 18. prosinca 1937. - Holbaek, Danska22. srpnja 2017.),[1][2] hrvatski liječnik anesteziolog, diplomat, publicist, erudit i poliglot. U prvim redovima uz povjesničara i državnika dr. sc. Franju Tuđmana, među graditeljima je suvremene Republike Hrvatske još od osamdesetih i sloma komunizma na europskome tlu. [3]

Životopis

Rođen u Zagrebu. Potječe iz jedne od najuglednijih hrvatskih porodica akademske provenijencije. U Zagrebu završio osnovnu i srednju školu te diplomirao na Medicinskome fakultetu 1963. godine. Kao mladi liječnik odselio je u Dansku 1969. godine. Također je diplomirao na Medicinskome fakultetu u Århusu u Danskoj 1969. godine. Od 1972. piše i objavljuje razne članke o hrvatskoj povijesti, politici i kulturi u iseljeničkim, domovinskim i inozemnim časopisima i novinama. O tim je temama držao predavanja na Sveučilištu u Århusu, na televiziji i u danskome Parlamentu. Specijalizirao je anesteziologiju i intenzivnu medicinu 1975. Bio je docent kliničke anesteziologije na Medicinskome fakultetu u Kopenhagenu te predavač na poslijediplomskim tečajevima anesteziologije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u razdoblju od 1975. do 1979. Od 1979. voditelj je Odjela za anesteziologiju i intenzivnu medicinu Općinske bolnice u Holbaeku. Znanstveno se usavršavao od Amerike do europskog susjedstva i to u Houstonu, Minneapolisu i Grazu, te objavio mnogobrojne radove. S Tuđmanom se povezao sredinom 1984., u kući profesora Veterinarskoga fakulteta Ivana Ljubića u zagrebačkim Mlinovima. Vrhunac te konspirativne suradnje za međunarodno rješenje hrvatskoga pitanja dogodio se u proljeće 1989. godine kada se Iblerovom zaslugom tadašnji disident Tuđman uključuje u rad konferencije Zaklade za međunarodno razumijevanje, čija je tema bila Europske regije i mali narodi, koju je uoči pada Berlinskoga zida organizirao danski znanstvenik Folmer Wisti.[3]

Zadnjih četvrt stoljeća zrele životne dobi posvećuje se Ibler hrvatskoj diplomaciji. Organizirao je hrvatski seminar na međunarodnim konferencijama Zaklade za mir i sporazumijevanje u Kopenhagenu (1989.) i Beču (1991.). Godine 1989. učlanjuje se u HDZ, a iduće godine organizira Hrvatsku kulturnu zajednicu u Kopenhagenu, čiji je bio predsjednik. U suglasnosti s predsjednikom RH dr. sc. Franjom Tuđmanom neslužbeni je hrvatski predstavnik u Kraljevini Danskoj (1990. - 1993.). Tijekom Domovinskoga rata bio je opunomoćenik Hrvatskoga Crvenog križa u Danskoj (1992.), kao i počasni konzul RH u Danskoj (1994. -1996.). Veleposlanik je RH u Švedskoj od 1996. do 1999., uz akreditaciju i u Finskoj (1997. -1998.), te u Estoniji, Litvi i Latviji (1997. - 1999.). Ostat će zapamćen i kao uspješan veleposlanik RH u Australiji i Novome Zelandu (1999. - 2005.). Suradnik je Matičinih časopisa Matica i Hrvatskoga iseljeničkog zbornika. Otkrio je dio izvornih povijesnih vrela o Frankopanima, istražujući arhive od Senja do Stegeborga, od Krete do Lofota, preko Dubrovnika i Venecije do Jeruzalema – približivši hrvatskom čitateljstvu srednjovjekovnu Skandinaviju i hrvatske kolijevke državnosti na Mediteranu u svojoj posljednjoj knjizi Ivan VI. Anž Frankopan: U službi nordijskoga kralja, koja je objavljena u Zagrebu krajem 2014.[3]

Obitelj

Mladenova kći Marianne Ibler je danska arhitektica i publicistica. Otac Mladena Iblera je pneumoftizeolog Stanko Ibler, Drago Ibler Mladenov je stric, Janko Ibler Mladenov je djed.[4]

Nagrade

Izvori

  1. Hrvatska enciklopedija Ibler, Mladen LZMK (pristupljeno 16. rujna 2017.)
  2. Osmrtnice Mladen Ibler (pristupljeno 16. rujna 2017.)
  3. a b c d Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća Vesna Kukavica: U Danskoj preminuo istaknuti diplomat, anesteziolog i publicist Mladen Ibler - In memoriam Mladen Ibler (Zagreb, 1937. – 2017. Holbaek, Danska), 12. rujna 2017. (pristupljeno 16. rujna 2017.)
  4. Jutarnji list Korana Sutlić: Marianne Ibler: Moj prastric bio je ispred svog vremena 17. svibnja 2009. (pristupljeno 16. rujna 2017.)
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća (http://hkv.hr). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Hrvatsko kulturno vijeće.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021070910003946.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

Vanjske poveznice

  • Croatia.org Mladen Ibler: Johan Vale or Franke, Croatian guide to Holy Land and castle commander of Swedish King Eric of Pommerania in 1420s