Ilhamija Žepčak: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Ilhamija Žepčak''', '''Ilhamija Žebčevi'''. '''Abdulvehab Ilhami'''. '''Abdulvehab b. Abdulvehab Žepčevi''', '''Abdulvehab Abdulvehabov''', '''Šejh es-Sejjid Abdulvehhab Ilhami-baba el Bosnevi''', '''Seid Vehab Ilhamija''' ([[Žepče]], [[1773.]] - [[Travnik]], [[1821.]]), |
'''Ilhamija Žepčak''', '''Ilhamija Žebčevi'''. '''Abdulvehab Ilhami'''. '''Abdulvehab b. Abdulvehab Žepčevi''', '''Abdulvehab Abdulvehabov''', '''Šejh es-Sejjid Abdulvehhab Ilhami-baba el Bosnevi''', '''Seid Vehab Ilhamija''' ([[Žepče]], [[1773.]] - [[Travnik]], [[1821.]]), hrvatski [[Hrvatska aljamiado književnost|aljamiado]] pjesnik i vjerski pisac, <ref name="enciklopedija">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=591 Enciklopedija.hr] ''adžamijska književnost'', pristupljeno 17. travnja 2016.</ref><ref name="Ingrid Runtić">[http://web.archive.org/web/20160426095922/http://hop-portal.com/2015/08/veliki-doprinos-hrvata-islamske-vjere-hrvatskoj-knjizevnosti/ HOP portal] Dragan Ilić - kolumne. Ingrid Runtić: ''Veliki doprinos Hrvata islamske vjere hrvatskoj književnosti'', 31. kolovoza 2015., pristupljeno 17. travnja 2016., arhivirano 26. travnja 2016.</ref><ref name="HL-AK"> [[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 495</ref><ref name="Ćošković">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=8363 Hrvatski biografski leksikon] Pejo Ćošković (2009): ''Ilhami, Abdulvehab'' (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> |
||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin |
Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin hrvatskog pjesnika [[Abdulah Karahodža|Abdulaha Karahodže]] Ahmed (rođ. 1730-ih) .<ref>[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=9695 Hrvatski biografski leksikon] Pejo Ćošković (2009): 'Karahodža, Abdulah'' (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> |
||
U Žepču se školovao u [[medresa|medresi]] džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U [[Fojnica|fojničkoj]] [[tekija|tekiji]] učio mistiku ([[tesawuf]]). Zatim ušao u nakšibendijski [[derviš]]ki red i [[hadžiluk|hodočastio]] u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio [[imam]] i [[hatib]] u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.<ref name="Ćošković"/> |
U Žepču se školovao u [[medresa|medresi]] džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U [[Fojnica|fojničkoj]] [[tekija|tekiji]] učio mistiku ([[tesawuf]]). Zatim ušao u nakšibendijski [[derviš]]ki red i [[hadžiluk|hodočastio]] u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio [[imam]] i [[hatib]] u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.<ref name="Ćošković"/> |
||
Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva.<ref name="Ingrid Runtić"/> Po plodnosti jedan predstavnika |
Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva.<ref name="Ingrid Runtić"/> Po plodnosti jedan predstavnika hrvatske aljamijado književnosti s najvećim opusom. Autor zbirke pjesama ''Dîwân'' na hrvatskom, arapskom i turskom jeziku. U pjesmama politički angažiran. Nedvosmisleno iskazivao nezadovoljan sveopćim stanjem u Osmanskom Carstvu.<ref name="HL-AK"/> Opus mu čine pobožne i poučne pjesme ([[ilahija|ilahije]] i [[kasida|kaside]]) na hrvatskom, turskom jeziku te nekoliko njih na arapskom. <ref name="Ćošković"/> Autor jednog katekizma islamskog vjeronauka,<ref name="HL-AK"/> male islamske početnice za djecu.<ref name="Ćošković"/> |
||
Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.<ref name="HL-AK"/> Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim [[kasida]]ma, pozvao ga je u Travnik.<ref name="Ćošković"/> Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje<ref name="HL-AK"/> i još nekih drugih uglednih Bosanaca.<ref name="Ćošković"/> Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane opremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.<ref> Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): [https://archive.org/stream/kratkauputaupro00bagoog#page/n132/mode/2up Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850)], vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Pogubljen je u Travniku<ref name="HL-AK"/> u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je [[turbe]]. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.<ref>[https://www.facebook.com/Travnicki.INFO/posts/10154081137148389 Facebook] Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.<ref>[https://vimeo.com/29880257 Vimeo] Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> |
Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.<ref name="HL-AK"/> Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim [[kasida]]ma, pozvao ga je u Travnik.<ref name="Ćošković"/> Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje<ref name="HL-AK"/> i još nekih drugih uglednih Bosanaca.<ref name="Ćošković"/> Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane opremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.<ref> Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): [https://archive.org/stream/kratkauputaupro00bagoog#page/n132/mode/2up Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850)], vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Pogubljen je u Travniku<ref name="HL-AK"/> u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je [[turbe]]. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.<ref>[https://www.facebook.com/Travnicki.INFO/posts/10154081137148389 Facebook] Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.<ref>[https://vimeo.com/29880257 Vimeo] Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)</ref> |
Inačica od 20. listopada 2017. u 23:22
Ilhamija Žepčak, Ilhamija Žebčevi. Abdulvehab Ilhami. Abdulvehab b. Abdulvehab Žepčevi, Abdulvehab Abdulvehabov, Šejh es-Sejjid Abdulvehhab Ilhami-baba el Bosnevi, Seid Vehab Ilhamija (Žepče, 1773. - Travnik, 1821.), hrvatski aljamiado pjesnik i vjerski pisac, [1][2][3][4]
Životopis
Rođen u Žepču. Ilhamijin učitelj bio je sin hrvatskog pjesnika Abdulaha Karahodže Ahmed (rođ. 1730-ih) .[5]
U Žepču se školovao u medresi džamije Ferhadije, glavne džamije u rodnom gradu. U fojničkoj tekiji učio mistiku (tesawuf). Zatim ušao u nakšibendijski derviški red i hodočastio u Meku i stekao naslov hadži. Zadnjih godina života bio imam i hatib u Posljednje godine života službovao je kao imam i hatib (propovjednik i vjeroučitelj) u glavnoj žepačkoj džamiji.[4]
Piše pod snažnim utjecajem pučkog pjesništva.[2] Po plodnosti jedan predstavnika hrvatske aljamijado književnosti s najvećim opusom. Autor zbirke pjesama Dîwân na hrvatskom, arapskom i turskom jeziku. U pjesmama politički angažiran. Nedvosmisleno iskazivao nezadovoljan sveopćim stanjem u Osmanskom Carstvu.[3] Opus mu čine pobožne i poučne pjesme (ilahije i kaside) na hrvatskom, turskom jeziku te nekoliko njih na arapskom. [4] Autor jednog katekizma islamskog vjeronauka,[3] male islamske početnice za djecu.[4]
Politički buntovan što je za cijenu imalo njegov život. Zbog stavova iskazanih u pjesmama uhićen.[3] Uhićen na prijevaru. Bosanski valija, kojeg je Ilhamija izrijekom spominjao u nekim kasidama, pozvao ga je u Travnik.[4] Bosanski valija, vezir Dželaleddin-paša (Seid Ali Dželal-paša) dao je nalog za Ilhamijino pogubljenje[3] i još nekih drugih uglednih Bosanaca.[4] Bile su to tri krvave godine Dželal-pašina vezirovanja "mnogi alajbeg, beg i kapetan nedužno je platio glavom, to je fakat", sretniji su svoj život iskupili svoj život skupim plaćanjem, ugledne kapetane opremio je u progonstvu uz uvjet da se nitko ne smije vratiti u Bosnu, neki su se spasili bijegom iz Travnika ili čak napustivši cijelu Bosnu čekajući bolja vremena.[6] Pogubljen je u Travniku[3] u varoškoj tvrđavi. Na mjestu gdje je pogubljen, na periferiji grada sahranjen je i podignuto je turbe. Srušeno 1959. kada su njegovi ostaci preneseni u starije turbe u zapadnom dijelu Travnika.[7] Nalazi se iza katoličke crkve, u Potur-mahali, unutar starog muslimanskoga greblja. I danas na glasu kao jedan od najvećih moralnih uzora u Bosni i Hercegovini.[8]
Izabrana literatura
- S. Bašagić: Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini. Zagreb 1931, 34.
- M. Handžić: Ilhamija Žepčak. Muslimanski pjesnik iz Bosne na hrvatskom jeziku koncem XVIII i početkom XIX vijeka. Hrvatski dnevnik, 5(1940) 1347
- M. Handžić: Jedna stara kasida. El Hidaje, 6(1943) 9
- M. Šahinović Ekremov: Pjesnik Ilhamija na stratištu. Novi list, 3(1943) 518,
- M. Hadžijahić: Hrvatska muslimanska književnost prije 1878. godine. Sarajevo 1938.
Izvori
- ↑ Enciklopedija.hr adžamijska književnost, pristupljeno 17. travnja 2016.
- ↑ a b HOP portal Dragan Ilić - kolumne. Ingrid Runtić: Veliki doprinos Hrvata islamske vjere hrvatskoj književnosti, 31. kolovoza 2015., pristupljeno 17. travnja 2016., arhivirano 26. travnja 2016.
- ↑ a b c d e f Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., ISBN 9539672813, str. 495
- ↑ a b c d e f Hrvatski biografski leksikon Pejo Ćošković (2009): Ilhami, Abdulvehab (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Hrvatski biografski leksikon Pejo Ćošković (2009): 'Karahodža, Abdulah (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Safvet beg Bašagić-Redžepašić (Mirza Safvet): Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine (od g. 1463–1850), vlastita naklada, Sarajevo 1900., str. 130-131 (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Facebook Travnicki.info, post Ilhamija je sahranjen na periferiji grada ... 23. travnja 2016. (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
- ↑ Vimeo Ilhamijino turbe (pristupljeno 27. ožujka 2017.)
Vanjske poveznice
- Bportal.ba FOTO Travnik: Ilhamijino turbe posjetioci napuštaju nadahnuti, 23. travnja 2016.
- Travnicki.info