Štipavci: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Male greške sam popravio, i dodao podatke iz knjige Biologija 7
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Izbrisao sam netočan navod
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
Redak 19: Redak 19:
Tipično za škorpione je da su pokriveni čvrstim oklopom od hitina. Kod [[glava|glave]] imaju dva [[kliješta]] poput [[škare|škara]], s kojima mogu uhvatiti plijen. Kao i svi paučnjaci, škorpioni imaju 4 para [[noge|nogu]]Stražnji dio je poput [[rep]]a, koji završava jednim [[otrov]]nim [[žalac|žalcem]], gdje ima [[otrov]]ne žlijezde.
Tipično za škorpione je da su pokriveni čvrstim oklopom od hitina. Kod [[glava|glave]] imaju dva [[kliješta]] poput [[škare|škara]], s kojima mogu uhvatiti plijen. Kao i svi paučnjaci, škorpioni imaju 4 para [[noge|nogu]]Stražnji dio je poput [[rep]]a, koji završava jednim [[otrov]]nim [[žalac|žalcem]], gdje ima [[otrov]]ne žlijezde.


Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s [[pauci]]ma, [[grinje|grinja]]ma i [[Kukci|kukcima]]. Škorpioni su [[člankonošci]], oni su [[beskralježnjaci]] i ime su dobili po člankovitim nogama.
Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s [[pauci]]ma, [[grinje|grinja]]ma . Škorpioni su [[člankonošci]], oni su [[beskralježnjaci]] i ime su dobili po člankovitim nogama.


Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerojatno najstariji – [[fosil]]i potječu još iz [[silur]]a. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod [[list|lišća]] i [[kamen]]ja, a [[noć]]u se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.
Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerojatno najstariji – [[fosil]]i potječu još iz [[silur]]a. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod [[list|lišća]] i [[kamen]]ja, a [[noć]]u se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Inačica od 23. ožujka 2018. u 21:17

»Škorpioni« preusmjerava ovamo. Za paravojnu formaciju, pogledajte Škorpioni (paravojna formacija).
Štipavci
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Arthropoda
Potkoljeno:Chelicerata
(nesvrstani)Arachnomorpha
Razred:Arachnida
Red:Scorpiones
C. L. Koch, 1837
Baze podataka

Škorpion ili štipavac je red u razredu paučnjaka koji spadaju pod člankonošce.

Tipično za škorpione je da su pokriveni čvrstim oklopom od hitina. Kod glave imaju dva kliješta poput škara, s kojima mogu uhvatiti plijen. Kao i svi paučnjaci, škorpioni imaju 4 para noguStražnji dio je poput repa, koji završava jednim otrovnim žalcem, gdje ima otrovne žlijezde.

Škorpioni spadaju u razred paučnjaka, zajedno s paucima, grinjama . Škorpioni su člankonošci, oni su beskralježnjaci i ime su dobili po člankovitim nogama.

Pripadaju u najkrupnije paukolike životinje, a vjerojatno najstariji – fosili potječu još iz silura. Naseljavaju uglavnom suptropske i tropske predjele, ima ih i u umjerenoj zoni (kod nas ih ima u Primorju). Preko dana miruju sakriveni ispod lišća i kamenja, a noću se aktiviraju u potrazi za hranom. Veličina im se kreće od 13 mm do 25cm.

Otrov škorpiona je neurotoksičan i kod većine vrsta nije smrtonosan za čovjeka. Međutim, otrov pojedinih vrsta može ugroziti život čovjeka samo ako se u prisutnosti ljudi osjeća ugroženo

Nedovršeni članak Štipavci koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.