Šar-planina: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
Nema sažetka uređivanja Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:MountShara.jpg|mini|340px|<center>'''Šar planina''' sa zapada]] |
[[Datoteka:MountShara.jpg|mini|340px|<center>'''Šar planina''' sa zapada]] |
||
'''Šar Planina''' (Šara) je planina u južnom dijelu [[ |
'''Šar Planina''' (Šara) je planina u južnom dijelu [[Srbije]] i sjeverozapadnom dijelu [[Makedonija|Sjeverne Makedonije]]. |
||
Najveći turistički centar je Brezovica u općini [[Štrpce]]. Razvijeni [[turizam]] na ovoj planini naglo je prekinut 1998. godine kada je došlo do [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]]. |
Najveći turistički centar je Brezovica u općini [[Štrpce]]. Razvijeni [[turizam]] na ovoj planini naglo je prekinut 1998. godine kada je došlo do [[Rat na Kosovu|rata na Kosovu]]. |
Inačica od 18. ožujka 2019. u 00:30
Šar Planina (Šara) je planina u južnom dijelu Srbije i sjeverozapadnom dijelu Sjeverne Makedonije.
Najveći turistički centar je Brezovica u općini Štrpce. Razvijeni turizam na ovoj planini naglo je prekinut 1998. godine kada je došlo do rata na Kosovu.
Zemljopisne odlike
Ova planina je duga oko 80 kilometara i nekih 10-20 kilometara široka. Proteže se od grada Prizrena, odakle prati dvije rijeke, Lumbardu i Lepenac. Na istoku prolazi pokraj grada Kačanika i kroz Kačanički klanac prelazi u Makedonsku dolinu Polog. Granica joj prolazi pored vrela Vardara, Vrutoka, i ulazi u dolinu Mavrovo. Tu je rijeka Radika odvaja od više planine Korab (2764 m) na jugozapadu. Nakon toga, granica planine dolazi na točku gdje se spajaju tri države: Kosovo, Makedonija i Albanija. Odatle granica planine slijedi cestu do malog planinskog grada Restelica, i rijekama Globočica, Plavi Drin i Bijeli Drin, da bi konačno opet došla do grada Prizrena.
Najviši vrhovi su:
- Titov Vrv (2747 m), najviši vrh
- Turčin (2702 m)
- Borislavec (2662 m)
- Rudoka (2610 m)
- Ljuboten (2498 m)
- Piribeg
Nacionalni park Šar planine
Biogeografski i ekološki, nacionalni park Šar planine predstavlja jedno od najvažnijih zaštićenih područja u središnjem Balkanu. Tu se može naći više od 1500 vaskularnih biljnih vrsta, od čega je oko 20% endema i relikata Balkana. Vegetacija i ekosustavi su vrlo raznoliki, od submediteranskih zajednica u podnožju planine, subalpskih šuma endemskog balkanskog bora (Pinus heldfreichii) i molike (P. peuce) do najviših vrhova planina pokrivenih različitim grmolikim i travnatim zajednica na silikatnim, vapnenčkim i serpentinskim podlogama. Također je fauna, pogotovo ornitofauna, najbogatija brojnim rijetkim vrstama na cijelom Balkanskom poluotoku.
Dana 18. ožujka 2002. godine Republika Srbija je nominirala Nacionalni park Šar planine za upis na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi[1].
Vidi još
Izvori
- ↑ Nacionalni park Šar planine na stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. lipnja 2013.