Ratni zločin

Pokolj u Vukovaru.

Ubijeni zarobljenik

Barutana Bjelovar

Ratni zločin predstavlja kršenje međunarodnog prava koji su tijekom ratovanja počinile sukobljene strane.

Zločini koji su počinjeni u ratnim razdoblju ili na ratom zahvaćenim području, koji nemaju uzročno-posljedične veze s ratom, ne označavaju se kao ratni zločini.

Međunarodna pravna definicija i mogućnosti kažnjavanja ratnih zločina su se mijenjale tijekom vremena. Danas se pod terminom ratni zločin smatra općenito kršenje ženevskih konvencija ili Haške konvencije.

Takva kršenja se od završetka Drugog svjetskog rata temeljem svjetskih sporazuma smatraju primjerice sljedeći zločini:

• ciljano ubijanje civila,
• razaranje vodoopskrbnih sustava i sustava električne obskrbe,
• izglađivanje civilnog stanovništva,
• ometanje dopreme humanitarne pomoći,
• masivna bombardiranja gradova,
• napadi na nezaštićene gradove,
• korištenje biološkog ili kemijskog oružja,
• ubijanje zarobljenika ili taoca,
• pljačke na zauzetim područjima,
• sustavne pljačke kulturnih dobara,
• genocid
• ili druga masovna ubojstva (democid).

I u starijoj i u novijoj povijesti primjeri ratnih zločina u velikom obujmu nažalost oduvijek su postojali. Ponekad ih je teže razlučiti od mirnodopskih jer se dio događao u naizgled mirnodopskim vremenima, predraću i poraću. Nekad se to radilo o obračunu s političkim protivnicima, sumnjivcima, zloporaba prigode za neljudski obračun, "istraživanju neistraženih krajeva", "civiliziranju" ili pak o mirnodopskim akcijama koje su imale element puzajućeg rata. Lanac u okomici snaga koje su počinile (ne)organizirano zločine i preblago i nikako sankcionirale zločine teško je u potpunosti otkriti i tko je u lancu bio više, manje ili isključivo kriv.