Bitka kod Argentoratuma: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dexbot (razgovor | doprinosi)
m Removing Link FA template (handled by wikidata)
Nema sažetka uređivanja
Redak 1: Redak 1:
'''Argentoratum''', značajno rimsko uporište (''castrum'') na putu ''Augusta Rauracorum'' – ''Magontiacum'' ([[Mainz]]), osnovana u doba cara [[August]]a, danas [[Strasbourg]].
'''Bitka kod Argentoratuam''', bitka između rimske vojske i Alemana. Argentoratum je bio značajno rimsko uporište (''castrum'') na putu ''Augusta Rauracorum'' – ''Magontiacum'' ([[Mainz]]), osnovano u doba cara [[August]]a., danas je to [[Strasbourg]].


Kod Argentoratuma je [[Julijan Apostata]] pobjedio germansko pleme [[Alemani|Alemane]] u kolovozu [[357]]. godine. Alemani su prethodno prešli rijeku [[Rhein]]u do [[350]]. godine osvojili cijelo područje do Argentoratuma. Kada je Julijan bio postavljen za namjesnika [[Galija (rimska provincija)|Galije]], odlučio je poraziti Alemane. Prvo ih je provocirao prepadima kako bi ih privukao što više na lijevu obalu rijeke. Kada su Alemani koncentrirali svoje snage na obali, Julijan ih je napao.
Kod Argentoratuma je [[Julijan Apostata]] pobijedio germansko pleme [[Alemani|Alemane]] u kolovozu [[357]]. godine. Alemani su prethodno prešli rijeku [[Rhein|Rajnu]] do [[350]]. godine i osvojili cijelo područje do Argentoratuma. Kada je Julijan bio postavljen za namjesnika [[Galija (rimska provincija)|Galije]], odlučio je poraziti Alemane. Prvo ih je provocirao prepadima, kako bi ih privukao što više na lijevu obalu rijeke. Kada su Alemani koncentrirali svoje snage na obali, Julijan ih je napao.


Alemani su svoje pješaštvo postavili u uobičajeni [[Germani|germanski]] četvrtasti postroj (''klin''), naslonivši desni bok na neku prepreku, a na lijevi bok su postavili svu svoju konjicu pod zapovjedništvom '''Hnodomarom''', najuglednijim od 7 knezova koji su ih predvodili.
Alemani su svoje pješaštvo postavili u uobičajeni [[Germani|germanski]] četvrtasti postroj (''klin''), naslonivši desni bok na neku prepreku, a na lijevi bok su postavili svu svoju konjicu pod zapovjedništvom '''Hnodomara''', najuglednijim od 7 knezova koji su ih predvodili.


Julijan je postavio svoje pješaštvo u dva reda pri čemu je prvi red sačinjavala čvrsta masa od 8 vrsta a drugi red njegove najbolje postrojbe u nekoliko grupa po 10 vrsta. Sva konjica bila je pregrupirana na desni bok.
Julijan je postavio svoje pješaštvo u dva reda pri čemu je prvi red sačinjavala čvrsta masa od 8 vrsta, a drugi red njegove najbolje postrojbe u nekoliko grupa po 10 vrsta. Sva konjica bila je pregrupirana na desni bok.


Alemanska konjica je uspjela relativno brzo protjerati rimsku konjicu i napala je prvi red s boka. Tada je Julijan ubacio u borbu svoj drugi red koji prevladava situacijom i na taj način odnosi pobjedu nad Alemanima. Veliki broj alemanskih vojnika se podavilo u rijeci a knez Hnodomar je bio zarobljen.
Alemanska konjica je uspjela relativno brzo protjerati rimsku konjicu i napala je prvi red s boka. Tada je Julijan ubacio u borbu svoj drugi red koji prevladava situacijom i na taj način odnosi pobjedu nad Alemanima. Veliki broj alemanskih vojnika se utopio u rijeci, a knez Hnodomar je bio zarobljen.


Ovo je posljednja bitka u kojoj se osjeća klasično rimsko pješaštvo sposobna za taktički manevar.
Ovo je posljednja bitka u kojoj se osjeća klasično rimsko pješaštvo sposobno za taktički manevar.


[[Kategorija:Bitke starog Rima|Argentoratum]]
[[Kategorija:Bitke starog Rima|Argentoratum]]
[[Kategorija:Vojna povijest 4. stoljeća|Argentoratum]]

Inačica od 8. travnja 2019. u 21:52

Bitka kod Argentoratuam, bitka između rimske vojske i Alemana. Argentoratum je bio značajno rimsko uporište (castrum) na putu Augusta RauracorumMagontiacum (Mainz), osnovano u doba cara Augusta., danas je to Strasbourg.

Kod Argentoratuma je Julijan Apostata pobijedio germansko pleme Alemane u kolovozu 357. godine. Alemani su prethodno prešli rijeku Rajnu do 350. godine i osvojili cijelo područje do Argentoratuma. Kada je Julijan bio postavljen za namjesnika Galije, odlučio je poraziti Alemane. Prvo ih je provocirao prepadima, kako bi ih privukao što više na lijevu obalu rijeke. Kada su Alemani koncentrirali svoje snage na obali, Julijan ih je napao.

Alemani su svoje pješaštvo postavili u uobičajeni germanski četvrtasti postroj (klin), naslonivši desni bok na neku prepreku, a na lijevi bok su postavili svu svoju konjicu pod zapovjedništvom Hnodomara, najuglednijim od 7 knezova koji su ih predvodili.

Julijan je postavio svoje pješaštvo u dva reda pri čemu je prvi red sačinjavala čvrsta masa od 8 vrsta, a drugi red njegove najbolje postrojbe u nekoliko grupa po 10 vrsta. Sva konjica bila je pregrupirana na desni bok.

Alemanska konjica je uspjela relativno brzo protjerati rimsku konjicu i napala je prvi red s boka. Tada je Julijan ubacio u borbu svoj drugi red koji prevladava situacijom i na taj način odnosi pobjedu nad Alemanima. Veliki broj alemanskih vojnika se utopio u rijeci, a knez Hnodomar je bio zarobljen.

Ovo je posljednja bitka u kojoj se osjeća klasično rimsko pješaštvo sposobno za taktički manevar.