Mainz
| Mainz Mogontiacum | ||
|---|---|---|
.jpg) | ||
 | ||
| Koordinate: 50°0′N 8°16′E / 50.000°N 8.267°E | ||
| Država |  Njemačka | |
| Savezna država |  Porajnje i Falačka | |
| Površina | 97,73 km2 | |
| Nadmorska visina | 85-285 m | |
| Stanovništvo | 222,889 [1] (31. prosinca 2023.) | |
| Gustoća stanovništva | 2281 stan./km2 | |
| Poštanski broj | 55116–55131 | |
| Pozivni broj | 06131, 06136 | |
| Registarska oznaka | MZ | |
| Službena stranica mainz.de | ||
| Karta | ||
| ||
| Položaj grada na karti Njemačke | ||
Mainz (izg. [mạinc][2], hesenski: Määnz / Meenz, francuski: Mayence) je glavni grad njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka. Nalazi se na lijevoj obali rijeke Rajne, kraj utoka Majne u Rajnu. Krajem 2023. u gradu je živjelo 222.889 stanovnika[1]. Nalazi se u metropolitanskoj regiji Frankfurt Rajna-Majna, drugoj najvećoj metropolitanskoj regiji Njemačke nakon Rajna-Ruhra, koja također obuhvaća gradove: Frankfurt na Majni, Wiesbaden, Darmstadt, Offenbach na Majni i Hanau.
Mainz je kulturno središte s nizom starih građevina od kojih se ističe romanička katedrala izgrađena od 10. do 12. st. Mainz je također jedan od povijesnih ShUM-gradova, kulturna središta židovskog života u Njemačkoj tijekom srednjeg vijeka. Njegova židovska nalazišta (zajedno s onima u Speyeru i Wormsu) uvrštena su na UNESCO- ov popis mjesta svjetske baštine u Europi 2021. godine[3]
Mainz je grad prijatelj grada Zagreba. Sjedište nekoliko televizijskih i radio postaja, uključujući Südwestrundfunk (SWR) i ZDF (Druga njemačka televizija). Mainz je i glavno uporište rajnskog karnevala (Mainzer Fastnacht).
Mainz je, na mjestu keltskog naselja, osnovao rimski general Neron Klaudije Druz 13. pr. Kr. pod imenom Castrum Mogontiacum ili Moguntiacum, koje je u 1. st. postaolo glavnim gradom rimske provincije Germanije Superior. Iz tog doba sačuvani su ostatci obrambenih zidova, tzv. Jupiterov stup, akvedukt, nekropola, amfiteatar[2].
Već u ranokršćansko doba grad je bio sjedište biskupa. U doba seobe naroda bio je razoren, a Franci su ga naselili od 459. godine nadalje. Kao naselje je obnovljen u 6. st., a 747. postao je sjedištem nadbiskupije Mainz (do 1801., kada ju Francuzi proglašavaju biskupijom) Svetog Rimskog Carstva, od 14. st. glavni grad i sjedište nadbiskupa-izbornika Mainza, primasa Njemačke. Katedrala u Mainzu jedna je od tri rajnske carske katedrale, uz katedralu u Speyeru i katedralu u Wormsu.
Godine 1118. Mainz je dobio gradske povlastice, a 1244. bio je proglašen slobodnim carskim gradom. Gospodarski i kulturni procvat doživio je u 13. st., kada se nalazio (od 1254.) na čelu Rajnskoga saveza gradova. Mainz je i rodno mjesto Johannesa Gutenberga, koji je izumio tiskarski stroj i uveo tiskarstvo u Europu. Godine 1461., svađa između dva nadbiskupa, Diethera od Isenburga i Adolpha II. od Nassaua, izazvala je nemire u gradu. Adolph II. je 1462. zauzeo grad i dao ubiti oko 400 građana (uglavnom pripadnika židovske zajednice u Mainzu koja datira iz 10. st.) i prognao još 400, uključujući Johannesa Gutenberga, te je gradu oduzeo gradsku povelju i status carskog grada. Diether je poslije njegove smrti (1475.) vraćen na mjesto nadbiskupa Mainza i osnovao je sveučilište u Mainzu (1477.)[2].
U Tridesetogodišnjem ratu (1618.–1648.) Mainz su 1631. osvojili Šveđani, a 1644. Francuzi, koji su ga ponovo zauzimali 1688. i 1792. god. God. 1801.–1814. bio je glavni grad francuskog departmana Donnersberg. God. 1816. pripao je članu Njemačkoga saveza Hessenu, ali su ga kao saveznu tvrđavu do 1866. zajednički držali Pruska, Austrija i Narodna država Hessen. Nakon I. svjetskog rata bio je pod okupacijom francuskih vojnih snaga (do 1930.)[4]. Godine 1923. Mainz je sudjelovao u separatističkom pokretu u Porajnju koji je proglasio Rajnsku Republiku (1923.-1924.).
Mainz je teško stradao tijekom savezničkih bombardiranja u II. svjetskom ratu, kada je stradalo oko 80% građevina, uključujući većinu povijesnih zgrada[5].
Od 1945. do 1949. grad je bio dio francuske okupacijske zone u kojoj je postao glavni grad nove države, Porajnje-Falačka (od 1946.). Prije je Mainz imao šest općina s druge strane Rajne, od koji su tri pripojene Wiesbadenu, a tri su sada neovisne.
| ShUM gradovi: Speyer, Worms i Mainz | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Država | Njemačka |
| Godina uvrštenja | 2021. (44. zasjedanje) |
| Vrsta | Kulturno dobro |
| Mjerilo | ii, iii, iv |
| Ugroženost | – |
| Poveznica | UNESCO:1636 |
Glavne znamenitosti Mainza su:
- Staro židovsko groblje Mainz (Judensand, slika desno), UNESCO-va svjetska baština (ShUM gradovi)[3]
- Crkve:
- Romanička katedrala sv. Martina (Mainzer Dom) iz 10. do 12. st.
- Crkva sv. Ivana, crkvena zgrada iz 7. stoljeća
- Crkva sv. Stjepana (St. Stefan) s poslijeratnim prozorima Marca Chagalla.
- Kristova crkva (Christuskirche), izgrađena 1898.–1903., bombardirana 1945. i obnovljena 1948.–1954.
- Ruševine crkve sv. Kristofa
- Rokoko crkve sv. Augustina (Augustinerkirche, Mainz) i sv. Petra (Peterskirche, Mainz)
- Crkve sv. Ignacija (1763.) i sv. Quintina.
- Muzeji:
- Rimsko‑germanski središnji muzej (Römisch-Germanisches Zentralmuseum) dom je rimskih, srednjovjekovnih i ranijih artefakata
- Muzej antičkog pomorstva ( Museum für Antike Schifffahrt ). U njemu se nalaze ostaci pet rimskih brodova s kraja 4. stoljeća, otkriveni 1980-ih
- Gutenbergov muzej – izlaže originalnu Gutenbergovu Bibliju među mnogim drugim tiskanim knjigama iz 15. stoljeća i kasnije
- Obrazovne institucije:
- Sveučilište Johannes Gutenberg (Johannes Gutenberg-Universität Mainz, 1477.–1798., ponovno otvoreno 1946); Domus Universitatis (1615.) je stoljećima bila najviša građevina u Mainzu; Vrt Johanna Gutenberga, botanički vrt koji održava sveučilište
- Akademija znanosti i književnosti,
- Max‑Planckovi instituti za kemiju i za istraživanje polimera
- Gradska knjižnica (osnovana 1477.)
- Ostali spomenici:
- Državno kazalište Mainz
- Konzervatorij
- Renesansni dvorac (12.-15. st.) danas muzej Izborne palače (Kurfürstliches Schloss), rezidencija princa-izbornika.
- Ostatci srednjovjekovnih gradskih zidina (citadela) s tornjevima: Željezni toranj (Eisenturm), toranj gradskih vrata na bivšoj željeznoj tržnici iz 13. stoljeća i Drveni toranj (Holzturm), toranj gradskih vrata na bivšoj tržnici drva iz 15. stoljeća.
Bivša kolegijalna crkva sv. Stjepana
Izborna palača
Veliki Jupiterov stup u Mainzu, replika ispred parlamenta Porajnja-Falačke pokrajine
Fontana na tržnici (1526.) je najveća renesansna fontana u Njemačkoj
Spomenik Johannesu Gutenbergu (Karlheinz Oswald), Karmeliterplatz
Most Theodora Heussa
Od polovice 15. st. snažna tiskarska i izdavačka djelatnost. U Mainzu je značajna proizvodnja stakla, računala, strojeva, cementa, preciznih instrumenata, kemijskih i prehrambenih proizvoda. Mainz je trgovačko središte vinorodnoga kraja (Rheinhessen) poznatog po proizvodnji kvalitetnih pjenušavih i drugih vina.
Mainz je glavno prometno središte u južnoj Njemačkoj. Važna je komponenta u europskoj distribuciji jer ima petu najveću intermodalnu luku u Njemačkoj. Kako bi se otvorio prostor uz gradsku obalu za stambenu izgradnju, Luka Mainz je 2010. god. premještena je dalje na sjever[6]. Lučki promet je te godine iznosio 3,4 mil. t[2].
Mainz je povezan s Frankfurtom na Majni brzim željezničkim tranzitnim sustavom Rajna -Majna S-Bahn. Glavni kolodvor u Mainzu ili Mainz Hauptbahnhof svakodnevno posjećuje 80.000 putnika. Opslužuje ga 440 dnevnih lokalnih i regionalnih vlakova (StadtExpress, RE i RB) i 78 vlakova na duge relacije (IC, EC i ICE). Glavni kolodvor u Mainzu je i čvorište za tramvajsku mrežu u Mainzu i važno autobusno čvorište za grad i regiju (RNN, ORN i MVG)[7].
Nogometni klub iz Mainza zove se Mainz 05 i trenutačno igra u Bundesligi, najvišoj njemačkoj ligi.
Mainz je grad partner sa:
- Službena stranica (njem.) (engl.) (fr.)
- Vrijedno viđenja. Živjeti u Mainzu! Službena stranica grada na hrvatskom jeziku
- Njemački grad u kojem je misao krenula u tisak, adiva.hr
- 1 2 Državni statistički ured Porajnje-Falačke – Broj stanovnika zaključno s 31. prosinca 2023. Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. kolovoza 2024. (Wayback Machine) (PDF) (njem.) Pristupljeno 1. srpnja. 2025.
- 1 2 3 4 Mainz, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 1. srpnja. 2025.
- 1 2 ShUM Sites of Speyer, Worms and Mainz, na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Pristupljeno 1. srpnja. 2025.
- ↑ "Die Rheinlandbesetzung (1918–1930)", Portal Rheinische Geschichte, arhivirano iz originala 31. siječnja 2023. (njem.) Pristupljeno 1. srpnja. 2025.
- ↑ "Zerstörung und Aufbau in Mainz 1945–1948", regionalgeschichte.net, arhivirano iz originala 31. siječnja 2023. (njem.) Pristupljeno 1. srpnja. 2025.
- ↑ Markus Schug, "Ingelheimer Aue: Im Hafen kommt fast alles in die Kiste", FAZ.NET (7. svibnja 2009.) arhivirano iz originala 31. siječnja 2023. (njem.) Pristupljeno 1. srpnja. 2025.
- ↑ Vincent van den Ende, "Rechte Rheinstrecke", Rheinmodellbahn, arhivirano iz originala 31. siječnja 2023. (njem.) Pristupljeno 1. srpnja. 2025.
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Mainz |
