Bitka kod Argentoratuma

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Argentoratum, značajno rimsko uporište (castrum) na putu Augusta RauracorumMagontiacum (Mainz), osnovana u doba cara Augusta, danas Strasbourg.

Kod Argentoratuma je Julijan Apostata pobjedio germansko pleme Alemane u kolovozu 357. godine. Alemani su prethodno prešli rijeku Rheinu do 350. godine osvojili cijelo područje do Argentoratuma. Kada je Julijan bio postavljen za namjesnika Galije, odlučio je poraziti Alemane. Prvo ih je provocirao prepadima kako bi ih privukao što više na lijevu obalu rijeke. Kada su Alemani koncentrirali svoje snage na obali, Julijan ih je napao.

Alemani su svoje pješaštvo postavili u uobičajeni germanski četvrtasti postroj (klin), naslonivši desni bok na neku prepreku, a na lijevi bok su postavili svu svoju konjicu pod zapovjedništvom Hnodomarom, najuglednijim od 7 knezova koji su ih predvodili.

Julijan je postavio svoje pješaštvo u dva reda pri čemu je prvi red sačinjavala čvrsta masa od 8 vrsta a drugi red njegove najbolje postrojbe u nekoliko grupa po 10 vrsta. Sva konjica bila je pregrupirana na desni bok.

Alemanska konjica je uspjela relativno brzo protjerati rimsku konjicu i napala je prvi red s boka. Tada je Julijan ubacio u borbu svoj drugi red koji prevladava situacijom i na taj način odnosi pobjedu nad Alemanima. Veliki broj alemanskih vojnika se podavilo u rijeci a knez Hnodomar je bio zarobljen.

Ovo je posljednja bitka u kojoj se osjeća klasično rimsko pješaštvo sposobna za taktički manevar.