Etnički Muslimani u Hrvatskoj: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m dodana kategorija Etničke grupe Hrvatske uz pomoć dodatka HotCat |
||
| Redak 27: | Redak 27: | ||
*[http://www.politika.rs/scc/clanak/304272/Specijalni-dodaci/Muslimani-su-nacionalna-manjina Politika (2014): Avdul Kurpejović, Muslimani su nacionalna manjina] |
*[http://www.politika.rs/scc/clanak/304272/Specijalni-dodaci/Muslimani-su-nacionalna-manjina Politika (2014): Avdul Kurpejović, Muslimani su nacionalna manjina] |
||
*[http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-25-08-2008/avdul-kurpejovic-bosnjaci-su-politicka-tvorevina Glas javnosti (2008): Avdul Kurpejović, Bošnjaci su politička tvorevina] |
*[http://www.glas-javnosti.rs/clanak/svet/glas-javnosti-25-08-2008/avdul-kurpejovic-bosnjaci-su-politicka-tvorevina Glas javnosti (2008): Avdul Kurpejović, Bošnjaci su politička tvorevina] |
||
[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske|Muslimani]] |
|||
Inačica od 13. svibnja 2019. u 22:46
Etnički Muslimani u Hrvatskoj su stanovnici Hrvatske koji se u etničkom smislu izjašnjavaju kao pripadnici naroda Muslimana. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Hrvatskoj živi 7 558 etničkih Muslimana,[1] što je značajan pad u odnosu na prethodni popis stanovništva iz 2001. godine, kada je na području Hrvatske popisano 19 677 etničkih Muslimana.[2]
Etnički Muslimani u Hrvatskoj smatraju se dijelom naroda Muslimana, kao posebnog južnoslavenskog naroda koji je kao takav dobio priznanje u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, a samim tim i u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.[3]
U prvobitnoj preambuli Ustava Republike Hrvatske iz 1990. godine, među narodima i manjinama su izričito bili spomenuti i Muslimani.[4] Međutim, kasnijim ustavnim promjenama, iz teksta preambule izostavljeni su poimenična spominjanja naroda i etničkih manjina, a samim tim i etničkih Muslimana.
Nakon raspada Jugoslavije, etnički Muslimani u Hrvatskoj su se suočili sa sve izraženijim društvenim pritiscima u vidu osporavanja upotrebe pojma "Muslimani" kao etničke odrednice, uz istovremeno forsiranje njihovog prevođenja u bošnjački nacionalni korpus.[5] Snažni su bošnjakizacijski pritisci. Dok je 2001. bio gotovo jednak broj Bošnjaka (20 755) i Muslimana (19 677) [2], brojke su se umnogome izmijenile na popisu 2011. godine.
Izvori
- ↑ Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2011.): Stanovništvo prema narodnosti (detaljna klasifikacija)
- ↑ a b Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske (2001.): Stanovništvo prema narodnosti (detaljna klasifikacija, po županijama)
- ↑ Ćerić 1968.
- ↑ Ustav Republike Hrvatske (1990)
- ↑ Pokos i Hasanbegović 2014, str. 427-448.
Literatura
- Goldstein, Ivo. 2006. Ustaška ideologija o Hrvatima muslimanske vjere i odgovor u časopisu Handžar. Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. 38 (1): 259–277CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Dimitrova, Bohdana. 2001. Bosniak or Muslim? Dilemma of one Nation with two Names (PDF). Southeast European Politics. 2 (2): 94–108CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Jović, Dejan. 2013. Identitet Bošnjaka/Muslimana. Politička misao: Časopis za politologiju. 50 (4): 132–159CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Kurpejović, Avdul. 2006. Slovenski muslimani zapadnog Balkana. Matica muslimanska Crne Gore. Podgorica. CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Pokos, Nenad; Hasanbegović, Zlatko. 2014. (Tro)jedan narod: Bošnjaci, Muslimani i Hrvati muslimani u Hrvatskoj u popisima stanovništva 2001. i 2011. godine. Društvena istraživanja. 23 (3): 427–448CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Selimović, Salih. 2001. Срби муслимани и њихова денационализација (PDF). Гласник Завичајног музеја. Пљевља. 2: 163–181CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Selimović, Salih. 2017. Муслимани српског порекла и њихова денационализација. Српска слободарска мисао. 18 (102): 119–138CS1 održavanje: ref=harv (link)
- Ćerić, Salim. 1968. Muslimani srpskohrvatskog jezika. Svjetlost. Sarajevo. CS1 održavanje: ref=harv (link)
