Razgovor sa suradnikom:Šedrvan

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Dobro došli na Wikipediju na hrvatskome jeziku, započetu 16. veljače 2003. - slobodnu enciklopediju!

Pozivamo vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije. Ovdje su neke od stranica koje bi vam mogle pomoći:

  • Wikipedija - što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta
  • Pomoć - kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?

Kako uređivati? Možete probati na stranici za vježbanje:

Drugi suradnici?

  • Wikipedija:Kafić - portal zajednice, ovdje slobodno postavite pitanje
  • IRC (chat): wikipedia-hr
  • ako želite nekom suradniku ostaviti poruku, učinite to na njegovoj stranici za razgovor .

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, dok komentare na pripadajućim stranicama za raspravu, suradničkim stranicama i Kafiću molimo potpisujte tako što ćete napisati 4 tilde (~~~~) ili kliknuti na gumb Button sig.png na alatnoj traci.

Još jednom, dobro došli! --D tomAero-stub img.svg 15:15, 5. rujan 2008. (CEST)

Enver Mehmedagić[uredi]

Information.svgPozdrav, zahvaljujemo na vašim doprinosima! Kako bi članak Enver Mehmedagić bio u potpunosti u skladu s osnovnim zahtjevima wikipedije potrebno je obratiti pažnju i dodati wikipoveznice, kategoriju, interwiki poveznice i stilski urediti članak. Više o svemu tome možete pročitati u kratkom uvodnom tečaju, a opširno o wikipediji ovdje. Hvala na razumijevanju.--Dalibor Bosits © 15:27, 5. rujan 2008. (CEST)

Kategorija[uredi]

Kategorije se ubacuju kodom [[Kategorija:]] i samio upišeš neki naziv u kategoriji, npr. [[Kategorija:Književnici]] daje Kategorija:Književnici. Za popis kategorije vidi ovu stranicu.--Vatrena ptica (razgovor) 15:42, 5. rujan 2008. (CEST)

Probaj u članku Enver Mehmedagić sam dodati kategoriju, najlakše se nauči.--D tomAero-stub img.svg 15:53, 5. rujan 2008. (CEST)
Samo je snimiš.--Vatrena ptica (razgovor) 17:42, 8. rujan 2008. (CEST)

Mate Šarlija Daidža[uredi]

Postoji već članak, pa probaj uklopiti. --Suradnik13 (razgovor) 18:29, 18. rujan 2008. (CEST)

Kategorije[uredi]

Bok, nove kategorije se otvaraju ako za njih ima 5 ili više članaka. Ako nema, članak treba smjestiti u neku od već postojećih kategorija. Sad, hoće li uskoro biti još članaka za kategoriju Kategorija:Španjolski pjesnici? Lijep pozdrav --Dalibor Bosits © 21:17, 27. rujan 2008. (CEST)

Hasan Brkić i ostali[uredi]

Ako imaš volje, Hasan Brkić, Edhem Čamo i Sulejman Filipović imaju zanimljive životopise. Face-smile.svg

Za Hasana Brkića ima zanimljivih izvora:

  • Ivo Banac, Protiv straha, Slon, 1992., str. 75.
  • Alija Isaković, Antologija zla, Ljiljan, 1994., str. 288.
  • Mirko Galić, Politika u emigraciji : demokratska alternativa, Globus, 1990., str. 87.

Hasan Brkić je zanimljiv i kao vjerojatno jedan od zaslužnih za grb Narodne Republike Bosne i Hercegovine.

  • Emir O. Filipović, »Grb i zastava Bosne i Hercegovine u 20. stoljeću« // Bosna franciscana : časopis Franjevačke teologije Sarajevo, god. XVI., br. 28/2008., str. 103. – 126. (110.)
  • Duško Josipović, »Sadašnji amblemi Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine (grb i zastava) sa posebnim osvrtom kako su utvrđeni« // Pravna misao, god. II., br. 9–10/1971., osobito str. 6. – 9.

Lijep pozdrav, -- Bugoslav (razg.) 13. svibnja 2012., 00:35 (CEST)

Drinopolje[uredi]

Vidim da uređujete članak Drinopolje i imam jednu molbu i jedan savjet za Vas, molbu glede oblika izvora i savjet za konkretnu uporabu preglednijeg izvora:

Izvor za podatke u članku navodite kao Povijest Hrvatske, Rudolf Horvat odnosno:

  • [http://archive.org/stream/povjesthrvatske00horvgoog/povjesthrvatske00horvgoog_djvu.txt Povijest Hrvatske, Rudolf Horvat]

Naša smjernica Wikipedija:Navođenje izvora traži od suradnika ne samo navođenje imena knjige i autora, nego i godinu izdanja knjige i stranicu odnosno stranice koje potkrijepljuju rečenice koje ste dodali u članak. Iako se klikanjem na poveznicu može saznati da je knjiga tiskana u Petrinji 1904. godine, ljubaznost je prema drugim suradnicima (ili kvalitetan enciklopedijski rad) navesti godinu izdanja djela, a navođenje stranice odnosno stranica djela obveza je kvalitetnog izvora (i kvalitetnog suradnika).

I Vama i drugim suradnicima trebalo bi biti lakše čitati Horvatovu Povijest Hrvatske na wikizvoru, Drinopolje se prvi put spominje ovdje, nego jednu loše formatiranu ogromnu stranicu na archive.org. Nadam se da sam Vam pomogao. SpeedyGonsales 15:34, 28. studenog 2012. (CET)

Hrvati u BiH[uredi]

Promjene koje si napravio u članku Hrvati Bosne i Hercegovine možeš napisati u Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu. Može li i prijevod podvučenih rečenica?

Mula Mustafa Bašeskija[uredi]

Nekoć (19:43:47, 28. rujna 2013.) dodao sam rečenicu:

Wikicitati „Ljetopis je sastavljen arapskim neshi-pismom, a na turskome jeziku, kakvim se tada u Sarajevu i diljem Bosne, govorilo među manjim brojem gradskoga pučanstva. Osmanlije su takav prirodni jezik nazivali bosanskim narječjem ("Bošnjak-lehdže").”
(N. K.)
  • Citat: "O ljetopiscu Bašeskiji znamo samo ono što je on o sebi zabilježio u svom Ljetopisu, pa je, prema tome, to i jedini izvor za upoznavanje njegova života i rada."
  • Citat: "U svojoj bilježnici, u kojoj su, pored Ljetopisa na turskom jeziku, ostale zapisane i nekolike njegove pjesme na bosanskom i turskom jeziku te narodne pjesme koje su Kemura i Ćorović pogrešno pripisali njemu, Bašeskija je iznio i svoje (…)" (Muhsin Rizvić, Panorama bošnjačke književnosti, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., str. 102., (COBISS.BH))
  • Citat: "Mula Mustafa Bašeskija živio je u periodu od 1731. do 1809. godine. Poznat je kao pisac "Ljetopisa", ali ga možemo svrstati i u bosanskohercegovačke astronome."
  • Citat: "Mula Mustafa Bašeskija: Ljetopis (1746 — 1804), prevod s turskog, uvod i komentar Mehmed Mujezinović, Sarajevo, 1968."
  • Citat: "Očito pod uticajem Potur-Sahidije i Evlija Čelebija se u odjeljku pod naslovom »Jezik bošnjačkog i hrvatskog naroda« izražava o jeziku Bosanaca slično Hevajijinim stavovima u predgovoru rječnika i naziva ga »bosanskim jezikom«." (Muhsin Rizvić, Panorama bošnjačke književnosti, NIPP Ljiljan, Sarajevo, 1994., str. 101."

Čini mi se kako rečenica koju sam dodao nije pogrješna. Muhsin Rizvić u svom djelu citira i djelo Muhameda Hadžijahića, Hrvatska muslimanska književnost prije 1878. godine, Sarajevo, 1938., a Rizvića je citirao i Mir Harven.-- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22.09, 20. travnja 2015. (SEV)

Odg.: Bašeskija[uredi]

Glede ove poruke.

Mula Mustafa Bašeskija bi u svoje doba bio određen državljaninom (podanikom) Osmanskoga Carstva i Turčinom (samodefinicija). Većinom je pisao na osmanskom turskom, kakav se govorio u tadanjem Sarajevu, a nekoliko njegovih pjesama na bošnjačkom jeziku (bosanskim narječjem; Bošnjak-lehdže) moglo je biti i samo izletom u jezik njegova osobnoga i (užeg, šireg) obiteljskoga okružja. Pritom se misli na jezik i naziv toga jezika kako su ga doživljavale i odredile tadanje osmanlijske vlasti.

Ako su neki njegovi predci bili janjičarima, što se isto treba dokazati izvorom, mogli su doći od bilo kuda i teško bi bilo ustanoviti njihovu sarajevsku (bosansku, južnoslavensku, slavensku) izvornost. To što (navodno) rabi hrvatske narodne nazive za mjesece; oni su jednim djelom bosanskoga podrijetla, pače neki su najranije zabilježeni upravo u Bosni (Jajce).

Digresija: Od tadašnjega (poljskoga ?) pjesništva nije se gotovo ništa sačuvalo. Tek iz koncem XV. stoljeća ima sačuvano najstarije povijesno djelo na poljskom jeziku, kroniku Osmanskoga Carstva Janczar (Janjičar), koju je napisao čovjek južnoslavenskoga podrijetla, Mihajlo Konstantinović iz Ostrovice. (podatak iz: Čitanka iz slavenske i madžarske književnosti, 1896., str. 168.).

Postoje Bošnjaci, kao povijesni državljani zemljice Bosne, povijesno gledano, a naziv se ponekad rabi i za žitelje priležećih joj krajeva, slično kako ih je vidio Ivan Franjo JukićMi Bošnjaci njekad slavni narod (…)«). Bez obzira na njegovo kulturno sveslavenstvo. Bošnjaci#Nastanak i povijesne mijene bošnjačkoga imena.

Janjičari su mogli biti i muslimani. Rumelija je obuhvaćala razna osvojena područja (iz kojih su mogli doći neki janjičari), a tek gledajući od Španjolske pod Osmanskim Carstvom…

Početkom mjeseca svibnja 1463. osmanlijska je vojska preko Skoplja na Vardaru (Ušćup), Kosova i Sjenice stigla u zemlje Pavlovića i Kovačevića, koje su se predale bez otpora. Tada je privremeno okupirana Vrhbosna, godine 1435. ili 1436., a s njom i naselje Vrhbosna. Asboth navodi, da su još 1415. Osmanlije osvojili tvrđavicu Vrhbosnu i tamo se ustoličili. Zauzimajući župu Vrhbosnu i grad Hodidjed učvršćuju se gotovo usred Bosne. U vojsci sultana Mehmeda Fatiha, koja je osvojila Vrhbosnu i stari grad Hodidjed, bila su i dvojica šeika, vjerojatno nakšibendijskoga reda Ajni-dede i Šemsi-dede, koji su poslije podigli Gaziler tekijutekiju ratnika na Božjem putu.


Iz Hrvatske enciklopedije urednika Mate Ujevića: Čim je osmanlijska vojska 1463. osvojila i cijelu srednju, jugozapadnu i velik dio sjeverozapadne Bosne, te je doprla do Dinare, Grahova, izvora Unca, gornje Sane i Jajca, ona je na pograničnim svojim područjima uzduž te crte utvrdila krajinu, u koju je uz jaku redovitu vojsku, prema svome starome iskustvu, smjestila i mnogobrojne neredovite čete, koje su sastojale od uhodarskih, četničkih i martoloških odreda. Njih su u jednom dijelu sačinjavali za to posebno izvježbani ratnici iz južnoga Balkana i Anatolije, ali su im glavni dio bili upravo Vlasi, koje su Turci u tom naletu i upotrebljavali već u osvajanju jugoistočne Bosne, Vrhbosanja (…)

Ukratko, najkasnije od 1463. s osmanlijskom vojskom dolaze i novi stanovnici iz raznih krajeva Osmanskoga Carstva i iz pokorenih zemalja. Janjičari su raspušteni 1826. (1830. u Alžiru). To znači kako se glede Sarajeva može govoriti da su tamo žitelji, stanovnici bili sarajevskim muslimanskim kroničarima, nepoznatoga podrijetla, a za sve ostalo potreban je izvor. U nekim slučajima južnoslavensko podrijetlo je očito po prezimenu, pa je tada riječ o južnoslavenskim muslimanskim kroničarima. Sve ostalo je nagađanje i nije poželjno.

Gledajući legitimistički, svatko tko je za vrijeme Osmanskoga Carstva rođen na teritoriju koji je Osmansko Carstvo okupiralo, a pripadalo je povijesno nekoj državi (legitimitet i legalitet), taj je državljaninom te okupirane države, a ne Osmanskoga Carstva. Austro-Ugarska je pristajanjem da okupira Bosnu i Hercegovinu pristala održavati privid da Osmansko Carstvo ima legitimitet nad Bosnom i Hercegovinom, te nije vratila tzv. Tursku Hrvatsku svojoj matičnoj državi, niti je restaurirala Bosnu kao krunovinu (krunska zemlja) u granicama zemljice Bosne (bez Hercegovine).

Tko je rođen u Sarajevu za vrijeme okupacije osmanlijske vojske, taj glede Wikipedije na hrvatskome jeziku može biti klasificiran prvenstveno suvremenim poimanjem: Sarajevo, Bosna i Hercegovina, a za sve ostalo potrebni su izvori. Pogledaj malo kako se popunjavaju infookviri glede mjesta rođenja.

Ako je očito bosanskohercegovački suvremenim pridjevom izvedenim od naziva Bosna i Hercegovina, onda se može rabiti i taj pridjev.

Tko nije rođen u Sarajevu, taj ne može biti smatran za državljanina zemljice Bosne, jer je došao kao državljanin svoje države (zemlje, pokrajine, autonomne pokrajine, autonomije), te sama činjenica da ga je u Sarajevo ili u Bosnu doselilo Osmansko Carstvo, ne znači pravo državljanstva gledano u očima bosanskih velikaša i starih bosanskih domorodaca, kojima je prava davala domaća bosanska dinastija (bez obzira na podrijetlo te dinastije).

Okupacije koje je provelo Osmansko Carstvo ne može se držati zakonitima, bez obzira na ulazak u posjed Austro-Ugarske, koja je provela prvo svoju okupaciju, a poslije toga i aneksiju, a sve uz razne ustupke prema doseljenicima i njihovim potomcima, koji u očima starih domorodaca ne mogu biti smatrani državljanima (zavičajnicima; općinarstvo, zavičajnost), ako ne priznaju pravo starim domorodcima, pravo na njihovu domorodačku pripadnost i domorodačku državu.

Pogledajmo i teritorij okupacijske jedinice Bosanski pašaluk u čijem je sastavu i stariji Bosanski sandžak. Taj sandžak ima u svom sastavu, u pojedinom razdoblju i mjesta: Zvečan, Mitrovica (na Kosovu), Bijelo Polje (u Crnoj Gori), Brvenik (i područje oko Brvenika, porječje rijeke Brvenice), te Bajina Bašta u Republici Srbiji. U pisanju Wikipedije na hrvatskome jeziku uobičajilo se pisati gdje je danas neko mjesto, u kojoj je državi danas, a ne u kojoj je državi bilo nekoć. Opet s druge strane teško bi bilo opravdano nekog dužnosnika Osmanskoga Carstva, nekog vojskovođu rođenoga u tim mjestima, nazivati kosovskim, crnogorskim, srpskim.

Bašeskija koji je rođen 1731. ili 1732. – umro 18. kolovoza 1809. bio je rođen u Bosanskom beglerbegluku (elajetu, pašaluku, stupanj te autonomije ostvaren je 23. rujna 1580.). Novopazarski sandžak godine 1872. izdvojen je iz Bosanskoga vilajeta i s Niškim sandažkom tvorio je Novopazarski vilajet, čiji je dio bio i Pljevaljski mudirluk. Tako je ostalo do 2. veljače 1877. kada je Novopazarski sandžak priključen Kosovskom vilajetu.

Srbi su se na područje historijske Turske Hrvatske (Serhat) doselili iz stare Raške, Hercegovine, Crne Gore i istočne Bosne, a muslimani iz cijeloga Bosanskoga pašaluka. To doseljavanje dogodilo se krajem XV. stoljeća i tijekom XVI. stoljeća. Sve to daje zaključiti kako je u trenutku rođenja Bašeskija mogao živjeti u višenacionalnom području. Štoviše, za područje historijske Turske Hrvatske tvrdi se kako je bila gotovo pusta, lišena svoga domorodačkoga stanovništva. Tursku Hrvatsku navodim kao primjer, jer je dobar dio bio uključen u Bosanski sandžak, te radi potvrde o doseljavanju Srba, muslimana, osmanlijskih krajišnika, janjičara i tko zna koga još.

Bašeskija nije mogao biti Hrvatom ako se Hrvatom nije izjašnjavao. Srbi u Hrvatskoj mogu govoriti, pisati, služiti se hrvatskim jezikom i literaturom na hrvatskome jeziku, pa nisu zato manje Srbi. Tako ni svi muslimani nisu hrvatskoga podrijetla samo zato što su navodno negdje napisali, poneke ili sve, naziv(e) za mjesece u hrvatskom jeziku. Bašeskijini roditelji isto tako nisu nužno morali biti rođeni u Sarajevu. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 18.36, 24. svibnja 2015. (SEV)

'adžibegova kula u 'utovu[uredi]

Kad si već oko nje, ovdje imaš puno korisnih podataka koji bi ti mogli podebljati članak.--MaGaporuči mi 17:55, 28. srpnja 2015. (CEST)

Krivi infookvir[uredi]

Na članke o kapetanijama ne ide infookvir o bivšim zemljama svijeta. Kubura (razgovor) 04:19, 31. srpnja 2015. (CEST)

Nacionalni spomenik?[uredi]

[1] Ne vidim izvor za ovo, niti se spominje na stranicama Povjerenstva za nacionalne spomenike BiH.--MaGaporuči mi 21:10, 23. veljače 2017. (CET)

Ako preuzimaš s druge Wikipedije[uredi]

Ako preuzimaš s druge Wikipedije, onda u sažetku navedi "s te i te Wikipedije", odnosno s kojeg ili kojih članaka. Kubura (razgovor) 22:37, 20. ožujka 2017. (CET)

Izvori[uredi]

Information.svg Dobro došli na Wikipediju! Drago nam je što doprinosite Wikipediji, no skrećemo pozornost da je potrebno doprinose potkrijepiti izvorima, što niste napravili u članku Velika župa Usora-Soli. --Ivica Vlahović (razgovor) 09:03, 9. svibnja 2017. (CEST)

Više ima u ovom feljtonu koji je po svemu sudeći preuzet s nekog drugog sajta. Ne usuđujem se postaviti tu poveznicu kao izvor u članak i još ni autor ni izvorni sajt nisu navedeni. Šedrvan (razgovor) 02:50, 11. svibnja 2017. (CEST)
Dakle, ako niste naveli ispravan i vjerodostojan izvor uređivanja će biti uklonjena. Zahvaljujem na razumijevanju--Ivica Vlahović (razgovor) 07:32, 11. svibnja 2017. (CEST)

Muhamed Hadžijahić - Facebook kao izvor[uredi]

Pozdrav! Lijepo je vidjeti da još postoje suradnici koji se trude napisati koncizan članak! Za svaku pohvalu! No, želio bih vam skrenuti pažnju na jedan mali detalj: na Facebooku svatko može napisati što želi, kontrola točnosti sadržaja je minimalna ili nikakva. Kao što zasigurno znate, wikipedija cijeni neutralne, provjerljive i vjerodostojne izvore. Od ta tri kriterija, Facebook nažalost ne udovoljava ni jednome. Molim Vas da u ovom članku (i drugim, ako ih ima), umjesto Facebooka navedete izvor "dostojan" wikipedije, kako bismo doprinijeli vjerodostojnosti cijele enciklopedije. Ukoliko ne možete naći izvor za informaciju u članku, ljubazno Vas molim da tu informaciju izbacite iz članka. Lijep pozdrav! --Ivi104 (razgovor) 10:22, 9. svibnja 2017. (CEST)

Etnički Muslimani u Hrvatskoj[uredi]

Pozdrav! Nemojte zaboraviti kategorizirati članke. :) --Hmxhmx 22:42, 13. svibnja 2019. (CEST)