Guangzhou: razlika između inačica
update podataka i poveznica |
m →Povijest: slike |
||
| Redak 174: | Redak 174: | ||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
[[Datoteka:Si_l%C3%BC_yu_yi.JPG|mini|lijevo|<center>Grobno odijelo od žada Zhao Mo u Muzeju kraljevstva Nanyue, Guangzhou.]] |
|||
Prvi grad na području Guangzhoua je bio '''Panyu''' osnovan 214. pr. Kr. God. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva [[Nanyue]]. God. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme [[Dinastija Han|dinastije Han]] i postao je pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. God. 758. napali su ga [[Arapi|arapski]] i [[Perzijanci|perzijski]] pirati. God. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa [[Huang Chao]]. |
Prvi grad na području Guangzhoua je bio '''Panyu''' osnovan 214. pr. Kr. God. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva [[Nanyue]]. God. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme [[Dinastija Han|dinastije Han]] i postao je pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. God. 758. napali su ga [[Arapi|arapski]] i [[Perzijanci|perzijski]] pirati. God. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa [[Huang Chao]]. |
||
Razdoblje [[Pet dinastija i Deset kraljevstava]] (907.-960.) koje je uslijedilo nakon propasti dinastije [[T'ang]], iskoristio je guverner [[Dinastija Kasniji Liang|Kasnijeg Lianga]], Liu Yan, da Panyu pretvori u središte svog carstva Veliki Yue ili [[Južni Han]], koje je trajalo od 917. do 971. godine. u tom je razdoblju grad uživao značajan kulturni i gospodarski uspjeh. Od 10. do 12. stoljeća postoje zapisi da velike strane zajednice nisu bile isključivo muške ([[Židovi]], [[kršćani]], [[Parsi]]), već su uključivale i „perzijske žene”<ref>[ |
Razdoblje [[Pet dinastija i Deset kraljevstava]] (907.-960.) koje je uslijedilo nakon propasti dinastije [[T'ang]], iskoristio je guverner [[Dinastija Kasniji Liang|Kasnijeg Lianga]], Liu Yan, da Panyu pretvori u središte svog carstva Veliki Yue ili [[Južni Han]], koje je trajalo od 917. do 971. godine. u tom je razdoblju grad uživao značajan kulturni i gospodarski uspjeh. Od 10. do 12. stoljeća postoje zapisi da velike strane zajednice nisu bile isključivo muške ([[Židovi]], [[kršćani]], [[Parsi]]), već su uključivale i „perzijske žene”<ref>''[https://books.google.com/books?id=rBIUAQAAMAAJ Memoirs of the Research Department of the Toyo Bunko (Oriental Library), No. 2]'', Ann Arbor, Toyo Bunko, 1928., str. 34. 16. svibnja 2015. {{eng oznaka}} Pristupljeno 17. lipnja 2019.</ref>. Guangzhou je posjetio i maroški putnik [[Ibn Battuta]] tijekom svog putovanja širom svijeta u 14. stoljeću. Detaljno je opisao postupak kojim su Kinezi gradili svoje velike brodove u lučkim brodogradilištima<ref>Ross E. Dunn, The Adventures of Ibn Battuta, University of California Press, 2005., str. 259. ISBN 978-0-520-05771-5</ref>. |
||
[[Datoteka:Canton_street_scene,_1919.jpg|mini|lijevo|<center>Fotografija trgovačke ulice Guangzhoua oko 1919.]] |
|||
Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili [[Portugalci]] koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali '''Cantão''' i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. God. 1557. Portugalci su u blizini osnovali trgovačku postaju [[Makao]] koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. Kina se otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Od 1757. do 1842. grad je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima (tzv. kantonski sustav), a nakon [[Opijumski ratovi|Opijumskih ratova]] 1842. se otvaraju ostale kineske luke. Glavni izvoz bio je čaj i porculan, a kao mjesto susreta trgovaca iz cijelog svijeta, Guangzhou je postao prethodnica uspona moderne globalne ekonomije<ref>Paul A. Van Dyke, ''The Canton Trade—Life and Enterprise on the China Coast'', 1700–1845, Hong Kong, 2005., str. 161.</ref>. |
Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili [[Portugalci]] koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali '''Cantão''' i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. God. 1557. Portugalci su u blizini osnovali trgovačku postaju [[Makao]] koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. Kina se otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Od 1757. do 1842. grad je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima (tzv. kantonski sustav), a nakon [[Opijumski ratovi|Opijumskih ratova]] 1842. se otvaraju ostale kineske luke. Glavni izvoz bio je čaj i porculan, a kao mjesto susreta trgovaca iz cijelog svijeta, Guangzhou je postao prethodnica uspona moderne globalne ekonomije<ref>Paul A. Van Dyke, ''The Canton Trade—Life and Enterprise on the China Coast'', 1700–1845, Hong Kong, 2005., str. 161.</ref>. |
||
[[Datoteka:The_Bund_Canton.jpg|mini|lijevo|<center>Bund Guangzhoua s nizovima tanka čamaca oko 1930.]] |
|||
[[Datoteka:PLA_Troops_entered_to_Guangzhou.jpg|mini|<center>Narodnooslobodilačka vojska Kine ulazi u grad 14. listopada 1949.]] |
|||
Od 1918. je '''Guangzhou''' službeno ime grada, a ''Panyu'' ostaje ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. [[Japanci]] su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. God. 1949. Guangzhou je bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na [[Tajvan]]. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija. |
Od 1918. je '''Guangzhou''' službeno ime grada, a ''Panyu'' ostaje ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. [[Japanci]] su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. God. 1949. Guangzhou je bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade ([[Kuomintang]]) koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na [[Tajvan]]. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija. |
||
==Znamenitosti== |
==Znamenitosti== |
||
Inačica od 17. lipnja 2019. u 17:01
| Guangzhou 广州 | |
|---|---|
| Guangđou (transliteracija) | |
 | |
| Nadimak: Grad ovnova, Grad cvijeća, Suicheng | |
| Koordinate: 23°07.55′N 113°15.58′E / 23.12583°N 113.25967°E | |
| Država |  Kina
|
| Kineska pokrajina | Guangdong |
| Vlast | |
| - Gradonačelnik | Wen Guohui |
| Površina | |
| - Ukupna | 7.434,4 km² |
| - Metropolitansko područje | 9.123 km² |
| Visina | 21 m |
| Stanovništvo (2018.) | |
| - Grad | 11.547.491 |
| - Metropolitansko područje | 14.904.400 |
| - Gustoća metro područja | 2.000 stanovnika/km² |
| - Metropolitansko područje | 25 milijuna |
| Vremenska zona | China Standard Time (UTC+8) |
| - Ljeto (DST) | ne primjenjuje se (UTC+8) |
| Poštanski broj | 510000 |
| BND (2018.) | 347 milijardi $ |
| Po glavi stanovnika | 23.963 $ |
| Registarske pločice | 粤 |
| Službena stranica www.gz.gov.cn | |
| Zemljovid | |
 Položaj Guangzhoua u Kini | |
Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong. Nalazi se na jugu Kine, u zaljevu koji je poznat pod imenom Biserna rijeka (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini Hong Konga u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.
Zemljopisne odlike
Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom Biserna rijeka. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima Hong Kongom, Shenzhenom, Foshanom, Zhongshanom i Makaom i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).
Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem monsuna. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.
Povijest
Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pr. Kr. God. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. God. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme dinastije Han i postao je pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. God. 758. napali su ga arapski i perzijski pirati. God. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.
Razdoblje Pet dinastija i Deset kraljevstava (907.-960.) koje je uslijedilo nakon propasti dinastije T'ang, iskoristio je guverner Kasnijeg Lianga, Liu Yan, da Panyu pretvori u središte svog carstva Veliki Yue ili Južni Han, koje je trajalo od 917. do 971. godine. u tom je razdoblju grad uživao značajan kulturni i gospodarski uspjeh. Od 10. do 12. stoljeća postoje zapisi da velike strane zajednice nisu bile isključivo muške (Židovi, kršćani, Parsi), već su uključivale i „perzijske žene”[1]. Guangzhou je posjetio i maroški putnik Ibn Battuta tijekom svog putovanja širom svijeta u 14. stoljeću. Detaljno je opisao postupak kojim su Kinezi gradili svoje velike brodove u lučkim brodogradilištima[2].
Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili Portugalci koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. God. 1557. Portugalci su u blizini osnovali trgovačku postaju Makao koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. Kina se otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Od 1757. do 1842. grad je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima (tzv. kantonski sustav), a nakon Opijumskih ratova 1842. se otvaraju ostale kineske luke. Glavni izvoz bio je čaj i porculan, a kao mjesto susreta trgovaca iz cijelog svijeta, Guangzhou je postao prethodnica uspona moderne globalne ekonomije[3].
Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu ostaje ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. God. 1949. Guangzhou je bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade (Kuomintang) koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na Tajvan. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.
Znamenitosti
Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima. Najvažniji su CITIC Plaza, Pearl River Tower i West Tower. Izgrađen je televizijski toranj koji je visok 610 metara i među najvišim je zgradama na svijetu.
Od tradicionalnih znamenitosti je značajan budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.
Gospodarstvo
Guangzhou je jedan od gospodarski najrazvijenijih kineskih gradova i jedan od gradova s najbrže rastućim gospodarstvom. Grad je značajan poslovni i financijski centar. Osim lučkih djelatnosti, vrlo je razvijena raznovrsna industrija.
- ↑ Memoirs of the Research Department of the Toyo Bunko (Oriental Library), No. 2, Ann Arbor, Toyo Bunko, 1928., str. 34. 16. svibnja 2015. (engl.) Pristupljeno 17. lipnja 2019.
- ↑ Ross E. Dunn, The Adventures of Ibn Battuta, University of California Press, 2005., str. 259. ISBN 978-0-520-05771-5
- ↑ Paul A. Van Dyke, The Canton Trade—Life and Enterprise on the China Coast, 1700–1845, Hong Kong, 2005., str. 161.