Kreda (tvar): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 23. siječnja 2020. u 23:12

Kreda (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku Kreti) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni kalcit (kalcijev karbonat; CaCO₃).

Svojstva

U prirodi često dolazi kao sastojak fosilnih vapnenastih ljuštura foraminifera i drugih ljusaka sitnih životinjica.

Tvori na nekim mjestima velika ležišta (otok Rujana (Njemačka), sjeverna Francuska i dr.).

Kreda se, u prirodi, nalazi u bijeloj, crnoj i sangvina (boja hrđe) boji. Vadi se u rudnicima krede.

Upotreba

Upotrebljava se kao pigment, sirovina za kit, kreda za pisanje, punilo za gumu, prašak za poliranje i dr..

U slikarstvu

Ima ista svojstva kao i ugljen, ali je kreda tvrđa pa pomoću nje možemo vući oštre i tanke linije.

Sangvina kredom se crtao ljudski inkarnat (boja ljudske puti). Za gimnastiku.

Vidi još

Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Nedovršeni članak Kreda (tvar) koji govori o kemiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Izvor

Hrvatska enciklopedija (LZMK), Broj 6 (Kn-Mak), str. 242.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2004.g. ISBN 953-6036-36-3

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 [[Datoteka:Craie1.jpg|desno|mini|Pisanje kredom po ploči]]
-'''Kreda''' (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku [[Kreta|Kreti]]) je sedimentna stijena josip botbotobtobotajčešće sitnozrni [[kalcit]] ([[kalcijev karbonat]]; CaCO<sub>3</sub>).
+'''Kreda''' (mletački tal. creda < lat. creta, po grčk. otoku [[Kreta|Kreti]]) je sedimentna stijena, zemljasti prirodni najčešće sitnozrni [[kalcit]] ([[kalcijev karbonat]]; CaCO<sub>3</sub>).
 ==Svojstva==