Cvinglijanstvo: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Cvinglijanstvo'''<ref>Vladimir Anić, Josip Silić, ''Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'', Sveučilišna naklada Liber, Školska knjiga, Zagreb, 1986., ISBN |
'''Cvinglijanstvo'''<ref>Vladimir Anić, Josip Silić, ''Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika'', Sveučilišna naklada Liber, Školska knjiga, Zagreb, 1986., {{ISBN|86-329-0086-2}}, str. 249.</ref> je reformacijski pokret u [[njemački jezik|njemačkojezičnom]] dijelu [[Švicarska|Švicarske]] — tako se nazvao po [[Ulrich Zwingli|Huldrychu Zwingliju]], koji je u doba nastupa [[Martin Luther|Luthera]] bio župnikom u [[Zürich]]u. Zwingli (čit. ''Cvingli'') je bio protiv ikona i križeva u crkvama, protiv mise i [[celibat]]a.<ref>Stanko Janež, Miroslav Ravbar, ''Istorija slovenačke književnosti'', »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1959., str. 29. {{COBISS.SR|id=56373767}}</ref> Cvinglijanstvo se temelji i na borbi protiv [[svečanost|ceremonija]] i [[praznovjerje|praznovjerja]]. Unutar [[protestantizam|protestantizma]] postojali su krajnji reformacijski oblici, [[flacijanizam]], [[kalvinizam]], [[kalvinstvo]], [[schwenkfeldijanstvo]], »[[novo kršćanstvo]]«<!-- nije u svezi s [[novi kršćanin]] --> i druge [[kršćanske sljedbe|sljedbe]]: luteranska, anglikanska, [[anabaptizam|anabaptistička]] i unitaristička, osnivaštvo ([[štiftarstvo]], djelomično pod utjecajem narodnih običaja, a djelomično pod utjecajem anabaptizma). |
||
<!-- ako tko zna prevesti sa slovenskoga, a ako ne zna, neka ostane, pa dočeka možda nekoga Slovenca pripremljeno --> |
<!-- ako tko zna prevesti sa slovenskoga, a ako ne zna, neka ostane, pa dočeka možda nekoga Slovenca pripremljeno --> |
||
Inačica od 1. veljače 2020. u 16:42
Cvinglijanstvo[1] je reformacijski pokret u njemačkojezičnom dijelu Švicarske — tako se nazvao po Huldrychu Zwingliju, koji je u doba nastupa Luthera bio župnikom u Zürichu. Zwingli (čit. Cvingli) je bio protiv ikona i križeva u crkvama, protiv mise i celibata.[2] Cvinglijanstvo se temelji i na borbi protiv ceremonija i praznovjerja. Unutar protestantizma postojali su krajnji reformacijski oblici, flacijanizam, kalvinizam, kalvinstvo, schwenkfeldijanstvo, »novo kršćanstvo« i druge sljedbe: luteranska, anglikanska, anabaptistička i unitaristička, osnivaštvo (štiftarstvo, djelomično pod utjecajem narodnih običaja, a djelomično pod utjecajem anabaptizma).
Primož Trubar je bio blizak njihovom poimanju sakramenata, ali nije bio istoga mišljenja kao i oni. Ostao je privržen luteranstvu. uvijek u teološkoj oprjeci (luteranstvo (augsburška vjeroispovijed) — cvinglijanstvo). Trubara je po današnjim ocjenama cvinglijanstvu privlačila srodnost sljedbe s demokratičnošću, humanističkim i građanskim načelima Trubarove misli.
Unutarnje poveznice
- Heinrich Bullinger, začetnik sljedbe
Izvori
- ↑ Vladimir Anić, Josip Silić, Pravopisni priručnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Sveučilišna naklada Liber, Školska knjiga, Zagreb, 1986., ISBN 86-329-0086-2, str. 249.
- ↑ Stanko Janež, Miroslav Ravbar, Istorija slovenačke književnosti, »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1959., str. 29. (COBISS.SR)
Vanjske poveznice
- (engl.) en:Theology of Huldrych Zwingli