Harmonija (glazba): razlika između inačica
Popravljeno, nije dva nego tri tona istodobno Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:PianoChord Am7.svg|200px|mini|Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke)]] |
[[Datoteka:PianoChord Am7.svg|200px|mini|Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke)]] |
||
'''Harmonija''' je izraz koji u [[glazba|glazbi]] označava dio [[glazbena teorija|glazbene teorije]] koji se bavi proučavanjem [[akord]]a, tj. tri ili više [[ton |
'''Harmonija''' je izraz koji u [[glazba|glazbi]] označava dio [[glazbena teorija|glazbene teorije]] koji se bavi proučavanjem [[akord]]a, tj. tri ili više [[ton]]ova koji zvuče istodobno, njihove međuodnose, [[harmonijska progresija|progresije]], kao i njihovo praktično korištenje. |
||
== Objašnjenje pojma ''harmonija'' == |
== Objašnjenje pojma ''harmonija'' == |
||
Redak 14: | Redak 14: | ||
==Izvori== |
==Izvori== |
||
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Od Arcadelta do Tristanova akorda'', Zagreb: [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|HDGT]], 2008. ISBN |
#[[Tihomir Petrović|Petrović, Tihomir]]: ''Od Arcadelta do Tristanova akorda'', Zagreb: [[Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara|HDGT]], 2008. {{ISBN|978-953-98095-5-1}} |
||
{{izvori}} |
{{izvori}} |
||
Inačica od 1. veljače 2020. u 18:48
Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj. tri ili više tonova koji zvuče istodobno, njihove međuodnose, progresije, kao i njihovo praktično korištenje.
Objašnjenje pojma harmonija
Zvuk u glazbi sastoji se od vodoravne i okomite komponente. Dok se vodoravni aspekt glazbe sastoji od onoga što se događa u određenom vremenskom razmaku: melodija, kontrapunkt i ritam, okomiti aspekt predstavlja ukupnost onoga što se događa u jednom trenutku ili iznimno kratkom vremenskom razmaku. Pojednostavljeno, harmonija se bavi okomitim međuodnosom tonova.
Prema srednjovjekovnim tekstovima, naziv harmonija prvi je koristio Pitagora, a prvo temeljito istraživanje harmonije proveo je Jean-Philippe Rameau, koji u knjizi iz 1722. godine Traktat o harmoniji prvi pokušava normirati akorde i rastumačiti njihove međusobne odnose. ↓1
Povijesni razvoj
Od antike do renesanse
Harmonija je riječ grčkog porijekla i u starih Grka označava sporazum, način spajanja ili uravnoteživanja različitosti ili suprotnosti (od harmos = zglob, rame). U njih se taj pojam samo posredno odnosi na glazbu, jer se kroz odnos suzvučnih tonova sagledava kozmička harmonija sfera, tj. harmonija cijelog kozmosa.
Bilješka
↑1 T. Petrović: Od Arcadelta do Tristanova akorda, str. 6.
Izvori
- Petrović, Tihomir: Od Arcadelta do Tristanova akorda, Zagreb: HDGT, 2008. ISBN 978-953-98095-5-1