Parafin: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 2. veljače 2020. u 15:44

Parafin (franc. paraffine od lat. parum affinis: slabo poveziv) je smjesa alkana, to jest zasićenih alifatskih parafinskih ugljikovodika (parafina) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C_(n)H_(2n+2), ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH₂. U tekućem stanju se naziva i parafinskim uljem. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostatka nakon atmosferske destilacije nafte. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno –40 °C izlučuje se parafinski vosak, koji se odvaja filtracijom. Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, ceresin i vazelin. Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežito nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivih ulja. Čvrsti parafin makrokristalna je, vosku slična bijela tvar, smjesa n-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55 °C. Upotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga papira, za impregnaciju tkanina i kože, u proizvodnji svijeća, olovaka i žigica (šibica) te za konzerviranje.^[1]

Osobine, dobivanje i upotreba

Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak "umjetnih" svijeća i parafinsko ulje. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Netopljiv je u vodi, a topljiv u organskim otapalima. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije nafte iznad 400 °C iz bituminoznih škriljevaca i iz katrana kamenog ugljena. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40 °C izlučuje se parafinski vosak, koji se odvaja filtracijom.

Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, cerezin i vazelin. Parafinski je vosak je sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja. Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu svijeća, jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska.

Čvrsti parafin

Čvrsti parafin (tzv. "parafinski vosak") makokristalna je, čvrsta bijela masa (tvar), slična vosku, smjesa n-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55 °C. Upotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga papira, za impregnaciju tkanina, kože i žigica, u proizvodnji svijeća, krema, laštila, maziva i olovaka, te za konzerviranje sira, voća, jaja i drugo.

Izvori

↑ parafin, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

Hrvatska enciklopedija, Broj 8 (O-Pre), str. 277.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.g. ISBN 953-6036-34-7

[1] parafin, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.

[1]

@@ Redak 5: / Redak 5: @@
 [[datoteka:Candle black.jpg|mini|desno|100px|Parafinska [[svijeća]].]]
-'''Parafin''' ([[francuski jezik|franc.]] ''paraffine'' od [[Latinski jezik|lat]]. ''parum affinis'': slabo poveziv) je smjesa [[alkani|alkana]], to jest zasićenih alifatskih parafinskih [[ugljikovodik]]a (parafina) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>(n)</sub>H<sub>(2n+2)</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH<sub>2</sub>. U tekućem stanju se naziva i '''parafinskim uljem'''. Dobiva se iz nekih [[Frakcijska destilacija|frakcija vakuumske destilacije]] ostatka nakon atmosferske destilacije [[nafta|nafte]]. Postupnim [[hlađenje]]m tih frakcija do približno –40 °C izlučuje se parafinski vosak, koji se odvaja [[Filtracija|filtracijom]]. Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, ceresin i [[vazelin]]. Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežito nastaju izoparafini koji služe kao sastojak [[Maziva|mazivih ulja]]. Čvrsti parafin makrokristalna je, vosku slična bijela tvar, smjesa ''n''-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s [[talište]]m 45 do 55 °C. Upotrebljava se za izradbu [[Voštani papir|vodootpornoga, voštanoga papira]], za [[impregnacija|impregnaciju]] [[tkanina]] i [[Koža (materijal)|kože]], u proizvodnji [[svijeća]], [[Olovka|olovaka]] i [[žigica]] (šibica) te za [[konzerviranje]]. <ref> '''parafin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46596] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
+'''Parafin''' ([[francuski jezik|franc.]] ''paraffine'' od [[Latinski jezik|lat]]. ''parum affinis'': slabo poveziv) je smjesa [[alkani|alkana]], to jest zasićenih alifatskih parafinskih [[ugljikovodik]]a (parafina) s 18 do 45 (do čak i 55) ugljikovih atoma u molekuli, strukturne kemijske formule C<sub>(n)</sub>H<sub>(2n+2)</sub>, ali za velike ugljikovodike se to može aproksimirati s CH<sub>2</sub>. U tekućem stanju se naziva i '''parafinskim uljem'''. Dobiva se iz nekih [[Frakcijska destilacija|frakcija vakuumske destilacije]] ostatka nakon atmosferske destilacije [[nafta|nafte]]. Postupnim [[hlađenje]]m tih frakcija do približno –40&nbsp;°C izlučuje se parafinski vosak, koji se odvaja [[Filtracija|filtracijom]]. Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, ceresin i [[vazelin]]. Parafinski je vosak i sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežito nastaju izoparafini koji služe kao sastojak [[Maziva|mazivih ulja]]. Čvrsti parafin makrokristalna je, vosku slična bijela tvar, smjesa ''n''-alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s [[talište]]m 45 do 55&nbsp;°C. Upotrebljava se za izradbu [[Voštani papir|vodootpornoga, voštanoga papira]], za [[impregnacija|impregnaciju]] [[tkanina]] i [[Koža (materijal)|kože]], u proizvodnji [[svijeća]], [[Olovka|olovaka]] i [[žigica]] (šibica) te za [[konzerviranje]].<ref>'''parafin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46596] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>
 == Osobine, dobivanje i upotreba ==
-Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak "umjetnih" svijeća i parafinsko ulje. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Netopljiv je u vodi, a topljiv u organskim otapalima. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]] iznad 400 °C iz bituminoznih škriljevaca i iz [[katran]]a [[Kameni ugljen|kamenog ugljena]]. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40 °C izlučuje se '''parafinski vosak''', koji se odvaja filtracijom.
+Danas se mjesto imena parafina koriste alkani, a olefini (alkeni) su izgubili smisao jer objedinjavaju i alkene (olefine) i alkine (acetilene). Ime parafin je ostalo i kao naziv se koristi za vosak "umjetnih" svijeća i parafinsko ulje. Zasićeni je aciklički (alifatski) ugljikovodik. Netopljiv je u vodi, a topljiv u organskim otapalima. Dobiva se iz nekih frakcija vakuumske destilacije ostataka nakon atmosferske destilacije [[Nafta|nafte]] iznad 400&nbsp;°C iz bituminoznih škriljevaca i iz [[katran]]a [[Kameni ugljen|kamenog ugljena]]. Postupnim hlađenjem tih frakcija do približno -40&nbsp;°C izlučuje se '''parafinski vosak''', koji se odvaja filtracijom.
 Iz parafinskoga voska mogu se dobiti tri vrste parafina: čvrsti parafin, [[cerezin]] i [[vazelin]]. Parafinski je vosak je sirovina za hidrokrekiranje, čime pretežno nastaju izoparafini koji služe kao sastojak mazivnih ulja. Vrlo je sličan prirodnom vosku, ali je čvršći od njega i lako se može rezati nožem. Lijepe je čiste bijele boje, pa se rabi za izradu [[svijeća]], jer je znatno jeftiniji od prirodnoga voska.
 === Čvrsti parafin ===
-'''Čvrsti parafin''' (tzv. "parafinski vosak") makokristalna je, čvrsta bijela masa (tvar), slična [[vosak|vosku]], smjesa ''n-''alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55°C. Upotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]], kože i žigica, u proizvodnji svijeća, krema, laštila, maziva i olovaka, te za konzerviranje sira, voća, jaja i drugo.
+'''Čvrsti parafin''' (tzv. "parafinski vosak") makokristalna je, čvrsta bijela masa (tvar), slična [[vosak|vosku]], smjesa ''n-''alkana s 18 do 35 ugljikovih atoma i s talištem 45 do 55&nbsp;°C. Upotrebljava se za izradbu vodootpornoga, voštanoga [[papir]]a, za impregnaciju [[tkanina]], kože i žigica, u proizvodnji svijeća, krema, laštila, maziva i olovaka, te za konzerviranje sira, voća, jaja i drugo.
 == Izvori ==
 {{izvori}}
-* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 8 (O-Pre), str. 277.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.g. ISBN 953-6036-34-7
+* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 8 (O-Pre), str. 277.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2002.g. {{ISBN|953-6036-34-7}}
 [[Kategorija:Ugljikovodici]]