Miko Tripalo: razlika između inačica
mNema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 74: | Redak 74: | ||
Završio je Pravni fakultet. Sudjelovao je u [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]]. Dužnosnik je [[SKOJ|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ). Tajnik je Gradskoga komiteta SKH [[Zagreb]]a (1962.–1966.), Izvršnoga komiteta CK [[SKH]] (1966.–1969.).<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/49263/ Opća i nacionalna enciklopedija - Miko Tripalo]</ref> |
Završio je Pravni fakultet. Sudjelovao je u [[drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]]. Dužnosnik je [[SKOJ|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]] (SKOJ). Tajnik je Gradskoga komiteta SKH [[Zagreb]]a (1962.–1966.), Izvršnoga komiteta CK [[SKH]] (1966.–1969.).<ref name="Proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/49263/ Opća i nacionalna enciklopedija - Miko Tripalo]</ref> |
||
Od [[1969]]. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva [[SKJ]] i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.<ref name="Proleksis" /> Nakon [[Sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednice predsjedništva SKJ]] u Karađorđevu [[1971]]. uklonjen je s položaja,<ref name="Proleksis" /> isključen iz političkog života i umirovljen. Godine [[1990]]. je jedan od vođa [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], te jedan od osnivača [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]-a. Od [[1993]]. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava<ref>[http://www.hho.hr/ Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava]</ref> i predsjednik zaklade Otvoreno društvo - Hrvatska. |
Od [[1969]]. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva [[SKJ]] i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]], zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.<ref name="Proleksis" /> Nakon [[Sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednice predsjedništva SKJ]] u Karađorđevu [[1971]]. uklonjen je s položaja,<ref name="Proleksis" /> isključen iz političkog života i umirovljen. Godine [[1990]]. je jedan od vođa [[Koalicija narodnog sporazuma|Koalicije narodnog sporazuma]], te jedan od osnivača [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]-a. Od [[1993]]. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava]]<ref>[http://www.hho.hr/ Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava]</ref> i predsjednik [[Zaklada Otvoreno društvo|zaklade Otvoreno društvo - Hrvatska]]. Bio je jednim od značajnih članova stranke [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske|Akcije socijaldemokrata Hrvatske]]. |
||
Bio je jednim od prvih značajnih članova stranke [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske|Akcije socijaldemokrata Hrvatske]]. |
|||
== Životopis == |
== Životopis == |
||
[[Datoteka:Savka, Tripalo i Tito.gif|mini|desno|[[Savka Dabčević-Kučar]] i Miko Tripalo s [[Tito|Josipom Brozom Titom]] 1968. godine]] |
[[Datoteka:Savka, Tripalo i Tito.gif|mini|desno|[[Savka Dabčević-Kučar]] i Miko Tripalo s [[Tito|Josipom Brozom Titom]] 1968. godine]] |
||
[[Datoteka:Tripalo Drniš 1971..jpg|mini|Miko Tripalo u Drnišu, 25. srpnja 1971.]] |
[[Datoteka:Tripalo Drniš 1971..jpg|mini|Miko Tripalo u Drnišu, 25. srpnja 1971.]] |
||
Miko Tripalo rodio se 16. studenog 1926. godine u uglednoj sinjskoj obitelji. Kao gimnazijalac Tripalo se priključio [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkom pokretu]] |
Miko Tripalo rodio se 16. studenog 1926. godine u uglednoj sinjskoj obitelji. Kao gimnazijalac Tripalo je postao član [[SKOJ]]-a (1941.), a iste se godine i priključio [[Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj|antifašističkom pokretu]]. Kraj Drugog svjetskog rata dočekao je kao komesar u jednoj od postrojbi VIII dalmatinskog korpusa.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.mirovina.hr/vremeplov/11-12-preminuo-hrvatski-politicar-miko-tripalo-sudionik-hrvatskog-proljeca/|title=[11.12.] Preminuo hrvatski političar Miko Tripalo, sudionik „hrvatskog proljeća“|date=2017-12-10|work=mirovina.hr|accessdate=2020-03-05}}</ref> |
||
Studij prava započeo je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a završio u Beogradu 1961 godine. |
|||
| ⚫ | |||
== Političko djelovanje == |
== Političko djelovanje == |
||
Nakon rata bio je predsjednik CK Narodne omladine [[SRH|Hrvatske]] i CK Narodne omladine [[SFRJ|Jugoslavije]] te poslanik u Saveznom vijeću Narodne skupštine. Od 1962. bio je sekretar Gradskoga komiteta [[SKH]] Zagreba i član Izvršnoga komiteta CK SK Hrvatske, a zatim njegov sekretar od 1966. Od 1969. bio je član Izvršnoga biroa Predsjedništva [[SKJ]], a 1970. imenovan je u komisiju za promjenu [[Ustav SFRJ|Ustava SFRJ]].<ref name="HELZMK">[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62342 Hrvatska enciklopedija - Ante Miko Tripalo]</ref> |
|||
Za predavača Ustavnoga prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu izabran je u svibnju 1971. [[sabor|Sabor SRH]] imenovao ga je u srpnju 1971. hrvatskim članom novouspostavljenoga [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]]. Isticao je važnost uspostave i očuvanja ravnopravnosti nacija, upozoravao na opasnosti reakcionarnoga djelovanja unutar komunističke nomenklature te je poticao demokratizaciju politike. Kao jedan od vođa [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]], nakon [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu]] u prosincu 1971. morao je podnijeti ostavke na sve državne i partijske funkcije. Iz Saveza komunista bio je isključen 1972. te umirovljen.<ref name="HELZMK" /> |
Za predavača Ustavnoga prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu izabran je u svibnju 1971. [[sabor|Sabor SRH]] imenovao ga je u srpnju 1971. hrvatskim članom novouspostavljenoga [[Predsjedništvo SFRJ|Predsjedništva SFRJ]]. Isticao je važnost uspostave i očuvanja ravnopravnosti nacija, upozoravao na opasnosti reakcionarnoga djelovanja unutar komunističke nomenklature te je poticao demokratizaciju politike. Kao jedan od vođa [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskoga proljeća]], nakon [[sječa Hrvatske u Karađorđevu|sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu]] u prosincu 1971. morao je podnijeti ostavke na sve državne i partijske funkcije. Iz Saveza komunista bio je isključen 1972. te umirovljen.<ref name="HELZMK" /> |
||
| Redak 92: | Redak 90: | ||
Iznova se politički aktivirao početkom 1990. kada je, kao nestranačka osoba, ušao u [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnoga sporazuma]] smatrajući ju nastavljačem ideja Hrvatskoga proljeća. U listopadu 1990. sudjelovao je u osnivanju [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatske narodne stranke]] (HNS) i postao je član njezina Predsjedništva. Podržao je formiranje Vlade nacionalnoga jedinstva 1991. predvođene [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] (HDZ), no tijekom kasnijih godina bio je snažan kritičar HDZ-ova načina vladavine.<ref name="HELZMK" /> |
Iznova se politički aktivirao početkom 1990. kada je, kao nestranačka osoba, ušao u [[Koalicija narodnog sporazuma|Koaliciju narodnoga sporazuma]] smatrajući ju nastavljačem ideja Hrvatskoga proljeća. U listopadu 1990. sudjelovao je u osnivanju [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatske narodne stranke]] (HNS) i postao je član njezina Predsjedništva. Podržao je formiranje Vlade nacionalnoga jedinstva 1991. predvođene [[Hrvatska demokratska zajednica|Hrvatskom demokratskom zajednicom]] (HDZ), no tijekom kasnijih godina bio je snažan kritičar HDZ-ova načina vladavine.<ref name="HELZMK" /> |
||
Zauzimao se za uspostavu demokratske, socijalne i pravne države, te slobodu misli i javne riječi. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu [[Sabor]]a 1992.–1995., jedan od suosnivača [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskoga helsinškog odbora]] 1993., a iste godine postao je i predsjednik |
Zauzimao se za uspostavu demokratske, socijalne i pravne države, te slobodu misli i javne riječi. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu [[Sabor]]a 1992.–1995., jedan od suosnivača [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskoga helsinškog odbora]] 1993., a iste godine postao je i predsjednik [[Zaklada Otvoreno društvo|zaklade Otvoreno društvo Hrvatska]]. |
||
U ljeto 1994. pokrenuo je inicijativu za ujedinjenje socijaldemokratskih stranaka i skupina, iz koje je nastala [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske]].<ref name="HELZMK" /> |
U ljeto 1994. pokrenuo je inicijativu za ujedinjenje socijaldemokratskih stranaka i skupina, iz koje je nastala [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske]].<ref name="HELZMK" /> |
||
[[Datoteka:Miko Tripalo Mirogoj lipanj 2008.jpg|mini|Grob Mike Tripala na [[Mirogoj]]u.]] |
[[Datoteka:Miko Tripalo Mirogoj lipanj 2008.jpg|mini|Grob Mike Tripala na [[Mirogoj]]u.]]<br /> |
||
== Naslijeđe == |
|||
Kao jedan od vođa Hrvatskog proljeća Tripalo je, nakon sjednice u Karađorđevu 1971., uklonjen sa svih položaja, isključen iz političkog života i prisiljen na dugogodišnju šutnju. U vrijeme dugogodišnjega policijskog nadzora i zastrašivanja njegovo je ime postalo simbol otpora, a njegove ideje nadahnućem slobodoumnih ljudi. |
|||
2. srpnja 2003. godine u Zagrebu istaknuti hrvatski znanstvenici, članovi akademske zajednice i javni djelatnici utemeljili su [http://tripalo.hr Centar za demokraciju i pravo ''Miko Tripalo'']. Osnivači Centra ''Miko Tripalo'' smatrali su život i djelo Mike Tripala utjelovljenjem ideala demokracije, slobode, jednakosti i odgovornog sudjelovanja u upravljanju, kao i izrazom svojih vrijednosti i vizija Hrvatske. Centar ''Miko Tripalo'' je osnovan radi promicanja demokratskih ideja i vrijednosti u Hrvatskoj, ostvarivanja vladavine prava, poticanja europeizacije hrvatskog društva i politike te pružanja potpore procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Cilj Centra i njegovih članova je potaknuti dijalog, podići svijest te predložiti i potaknuti promjene o važnim pitanjima.<ref>{{Citiranje weba|url=https://tripalo.hr/centar-tripalo/|title=O Centru – Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo|language=hr|accessdate=2020-03-05}}</ref> |
|||
[[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatski Helsinški Odbor]] godišnje dodijeljuje nagradu "Miko Tripalo" za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde, |
|||
[[Zoran Milanović]] je 2007. godine izjavio da je "''... moj politički uzor Miko Tripalo, u tom je čovjeku utjelovljeno sve pozitivno i racionalno što je hrvatska politika dala''."<ref>{{Citiranje časopisa|last=|first=|authorlink=|coauthors=|title=Zoran Milanović: Miko Tripalo moj je politički uzor - Jutarnji List|url=https://www.jutarnji.hr/arhiva/zoran-milanovic-miko-tripalo-moj-je-politicki-uzor/3249809/|date=05.05.2007|year=|month=|journal=Jutarnji list|volume=|issue=|pages=|id=|accessdate=2020-03-05}}</ref> |
|||
| ⚫ | |||
==Djela== |
==Djela== |
||
* "Bez kompromisa" (1969.), |
* "Bez kompromisa" (1969.), |
||
* "S poprišta" (1971.), |
* "S poprišta" (1971.), |
||
* "Hrvatsko proljeće" (1989.). |
* "Hrvatsko proljeće" (1989.). |
||
*"Otvoreno društvo" (2017) - Knjiga je nastala iz rukopisa Tripalove ostavštine iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao bilješka na [[Popper|Popperovu]] knjigu Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji. Tripalo je radio bilješke i komentare oko Popperovih viđenja otvorenog društva i kako se ono mora graditi nasuprot zatvorenom društvu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji|url=https://katalog.kgz.hr/pagesresults/bibliografskiZapis.aspx?¤tPage=1&searchById=1&sort=0&fid0=4&fv0=Centar+za+demokraciju+i+pravo+%22Miko+Tripalo%22&fid1=1&fv1=Tripalo,+Miko&spid0=1&spv0=&selectedId=1031003223|accessdate=2020-03-05}}</ref> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
Inačica od 5. ožujka 2020. u 14:18
| Miko Tripalo | |
 Miko Tripalo | |
| Rođenje | 16. studenog 1926 Sinj, Kraljevina SHS |
|---|---|
| Smrt | 11. prosinca 1995 Zagreb, Hrvatska |
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. - Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Završio je Pravni fakultet. Sudjelovao je u Drugom svjetskom ratu. Dužnosnik je Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Tajnik je Gradskoga komiteta SKH Zagreba (1962.–1966.), Izvršnoga komiteta CK SKH (1966.–1969.).[1]
Od 1969. bio je član Izvršnog biroa Predsjedništva SKJ i Predsjedništva SFRJ. Jedan je od vođa Hrvatskog proljeća, zagovornik demokratizacije, te veće samostalnosti i ravnopravnosti republika.[1] Nakon sjednice predsjedništva SKJ u Karađorđevu 1971. uklonjen je s položaja,[1] isključen iz političkog života i umirovljen. Godine 1990. je jedan od vođa Koalicije narodnog sporazuma, te jedan od osnivača HNS-a. Od 1993. je saborski zastupnik, a jedan je od osnivača Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava[2] i predsjednik zaklade Otvoreno društvo - Hrvatska. Bio je jednim od značajnih članova stranke Akcije socijaldemokrata Hrvatske.
Životopis
Miko Tripalo rodio se 16. studenog 1926. godine u uglednoj sinjskoj obitelji. Kao gimnazijalac Tripalo je postao član SKOJ-a (1941.), a iste se godine i priključio antifašističkom pokretu. Kraj Drugog svjetskog rata dočekao je kao komesar u jednoj od postrojbi VIII dalmatinskog korpusa.[3]
Studij prava započeo je na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a završio u Beogradu 1961 godine.
Političko djelovanje
Nakon rata bio je predsjednik CK Narodne omladine Hrvatske i CK Narodne omladine Jugoslavije te poslanik u Saveznom vijeću Narodne skupštine. Od 1962. bio je sekretar Gradskoga komiteta SKH Zagreba i član Izvršnoga komiteta CK SK Hrvatske, a zatim njegov sekretar od 1966. Od 1969. bio je član Izvršnoga biroa Predsjedništva SKJ, a 1970. imenovan je u komisiju za promjenu Ustava SFRJ.[4]
Za predavača Ustavnoga prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu izabran je u svibnju 1971. Sabor SRH imenovao ga je u srpnju 1971. hrvatskim članom novouspostavljenoga Predsjedništva SFRJ. Isticao je važnost uspostave i očuvanja ravnopravnosti nacija, upozoravao na opasnosti reakcionarnoga djelovanja unutar komunističke nomenklature te je poticao demokratizaciju politike. Kao jedan od vođa Hrvatskoga proljeća, nakon sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu u prosincu 1971. morao je podnijeti ostavke na sve državne i partijske funkcije. Iz Saveza komunista bio je isključen 1972. te umirovljen.[4]
Iznova se politički aktivirao početkom 1990. kada je, kao nestranačka osoba, ušao u Koaliciju narodnoga sporazuma smatrajući ju nastavljačem ideja Hrvatskoga proljeća. U listopadu 1990. sudjelovao je u osnivanju Hrvatske narodne stranke (HNS) i postao je član njezina Predsjedništva. Podržao je formiranje Vlade nacionalnoga jedinstva 1991. predvođene Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), no tijekom kasnijih godina bio je snažan kritičar HDZ-ova načina vladavine.[4]
Zauzimao se za uspostavu demokratske, socijalne i pravne države, te slobodu misli i javne riječi. Bio je zastupnik u Zastupničkom domu Sabora 1992.–1995., jedan od suosnivača Hrvatskoga helsinškog odbora 1993., a iste godine postao je i predsjednik zaklade Otvoreno društvo Hrvatska.
U ljeto 1994. pokrenuo je inicijativu za ujedinjenje socijaldemokratskih stranaka i skupina, iz koje je nastala Akcija socijaldemokrata Hrvatske.[4]
Naslijeđe
Kao jedan od vođa Hrvatskog proljeća Tripalo je, nakon sjednice u Karađorđevu 1971., uklonjen sa svih položaja, isključen iz političkog života i prisiljen na dugogodišnju šutnju. U vrijeme dugogodišnjega policijskog nadzora i zastrašivanja njegovo je ime postalo simbol otpora, a njegove ideje nadahnućem slobodoumnih ljudi.
2. srpnja 2003. godine u Zagrebu istaknuti hrvatski znanstvenici, članovi akademske zajednice i javni djelatnici utemeljili su Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Osnivači Centra Miko Tripalo smatrali su život i djelo Mike Tripala utjelovljenjem ideala demokracije, slobode, jednakosti i odgovornog sudjelovanja u upravljanju, kao i izrazom svojih vrijednosti i vizija Hrvatske. Centar Miko Tripalo je osnovan radi promicanja demokratskih ideja i vrijednosti u Hrvatskoj, ostvarivanja vladavine prava, poticanja europeizacije hrvatskog društva i politike te pružanja potpore procesu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Cilj Centra i njegovih članova je potaknuti dijalog, podići svijest te predložiti i potaknuti promjene o važnim pitanjima.[5]
Hrvatski Helsinški Odbor godišnje dodijeljuje nagradu "Miko Tripalo" za doprinos u zaštiti i promicanju ljudskih prava u Hrvatskoj, koje nadilazi profesionalne obveze i uobičajene standarde,
Zoran Milanović je 2007. godine izjavio da je "... moj politički uzor Miko Tripalo, u tom je čovjeku utjelovljeno sve pozitivno i racionalno što je hrvatska politika dala."[6]
Djela
- "Bez kompromisa" (1969.),
- "S poprišta" (1971.),
- "Hrvatsko proljeće" (1989.).
- "Otvoreno društvo" (2017) - Knjiga je nastala iz rukopisa Tripalove ostavštine iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća, kao bilješka na Popperovu knjigu Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji. Tripalo je radio bilješke i komentare oko Popperovih viđenja otvorenog društva i kako se ono mora graditi nasuprot zatvorenom društvu.[7]
Izvori
- ↑ a b c Opća i nacionalna enciklopedija - Miko Tripalo
- ↑ Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava
- ↑ [11.12.] Preminuo hrvatski političar Miko Tripalo, sudionik „hrvatskog proljeća". mirovina.hr. 10. prosinca 2017. Pristupljeno 5. ožujka 2020.
- ↑ a b c d Hrvatska enciklopedija - Ante Miko Tripalo
- ↑ O Centru – Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo. Pristupljeno 5. ožujka 2020.
- ↑ Zoran Milanović: Miko Tripalo moj je politički uzor - Jutarnji List. Jutarnji list. 05.05.2007. Pristupljeno 2020-03-05 Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|coauthors=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|date=(pomoć) - ↑ Katalog Knjižnica grada Zagreba - Detalji. Pristupljeno 5. ožujka 2020. journal zahtijeva
|journal=(pomoć)