Vela Draga: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 31. ožujka 2020. u 12:58

Vela draga (također Vranjska draga) je draga, kanjonska udolina i spomenik prirode smješten na sjeverozapadnom podnožju Učke. Jedan je od najljepših i jedinstvenih geomorfoloških fenomena u Hrvatskoj. Nastala je djelovanjem vodenih bujica u vapnenačkoj stijeni. Dio je Parka prirode Učka.

Opis

Kanjonska udolina prostire se u dužini od 3500 metara pretežito u smjeru istok-zapad. Počinje u blizini ulaza u tunela Učka s istarske strane, na 600 metara nadmorske visine. Završetak kanjona je kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. Gornji dio kanjona širok je 450 metara, a na najužem dijelu, širine 150 metara, preko kanjona prolazi željeznička pruga Lupoglav - Štalije (zatvorena za promet od 26. prosinca 2009. godine).

Padaline s obronaka Učke skupljaju se u bujične potoke od kojih neki završavaju u Veloj dragi na njenom najistočnijem dijelu čiji su rubovi okomito odrezani. Skupljena bujična voda pada u provaliju gotovo 100 m u dubinu te tako nastaje najviši slap u Istri, koji nije dobio niti svoje ime jer je tek povremena i privremena pojava. Potok nastavlja put prema Boljunskom polju gdje se spaja s potokom Boljunčica.

U Veloj dragi nalaze se brojne šiljaste stijene i tornjevi visoki od 50 do 90 metara. Pri gradnji tunela Učka nekolicina je uništena.

Nakon što je početkom dvadesetog stoljeća na njenim "tornjevima" penjao poznati alpinist Emilio Comici iz Trsta, Vela draga postaje mjesto treninga, da bi danas bilo jedno od nezaobilaznih lokacija ljubitelja slobodnog penjanja.

Godine 1964. godine postaje "zaštićeni krajolik", a 1998. godine proglašena je geomorfološkim spomenikom prirode.

Geološke osobine

Iznimno su geomorfološki i krajobrazno vrijedni neboderasti vapnenački stupovi i stijene. Znanstvena je pretpostavka da je se ovdje zbivalo taloženje vodoravnih slojeva paleogenskih vapnenaca, iza kojih je nadošlo tektonsko izdizanje i raspucavanje uslijed čega je nastao kanjon. Današnji izgled u završnom oblikovanju dala je postupna i dugotrajna erozija i okršavanje. Svjedoci bogate geološke povijesti i paleookoliša su brojni fosilni ostatci različitih krednjaka i školjaka vidljivi na siparu. ^[1]

Ljudska naselja

Arheolozi su pronašli nalaze u pećini Pupićinoj peći.^[1]

Životinjski i biljni svijet

Kanjon Vele drage prekriven je bujnom vegetacijom koja mjestimice ima prašumski karakter. Vrsta vegetacijskog pokrova varira od submediteranskog na rubovima kanjona pa do kontinentalnih planinskih šuma (bukva i tisa) i vegetacije karakteristične za plavna područja (vrba i topola). Velu dragu nastanjuju brojne vrste krupne i sitne divljači te mnogobrojne vrste ptica, gmazova i člankonožaca.

Velu dragu nastanjuju rijetke ptičje vrste.^[1]

Staza

Uređena je staza za obilazak na kojoj se nalaze edukativne ploče i klupice.

Izvori

↑ ^a ^b ^c Dinarsko gorje Učka (pristupljeno 31. ožujka 2020.)

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Vela Draga

Službena stranica Parka prirode Učka
AO HPD Željezničar
Svijetokonas.ne
YouTube Manuela Glavić, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka, Park prirode Učka - Vela draga
YouTube Vlatko Martinčić: Vela Draga canyon - Croatia

[dinarskogorje-1] Dinarsko gorje Učka (pristupljeno 31. ožujka 2020.)

[1]

@@ Redak 3: / Redak 3: @@
 [[Datoteka:Vranjska_draga_02.jpg|mini|Vela draga, Park prirode Učka]]
-'''Vela draga''' (također '''Vranjska draga''') je kanjonska udolina i spomenik prirode smješten na sjeverozapadnom podnožju [[Učka|Učke]]. Jedan je od najljepših i jedinstvenih [[geomorfologija|geomorfoloških]] fenomena u Hrvatskoj. Nastala je djelovanjem vodenih bujica u vapnenačkoj stijeni. Dio je [[Park prirode Učka|Parka prirode Učka]].
+'''Vela draga''' (također '''Vranjska draga''') je [[draga]], kanjonska udolina i spomenik prirode smješten na sjeverozapadnom podnožju [[Učka|Učke]]. Jedan je od najljepših i jedinstvenih [[geomorfologija|geomorfoloških]] fenomena u Hrvatskoj. Nastala je djelovanjem vodenih bujica u vapnenačkoj stijeni. Dio je [[Park prirode Učka|Parka prirode Učka]].
 == Opis ==
-Kanjonska udolina prostire se u dužini od 3500 metara pretežito u smjeru istok-zapad. Počinje u blizini ulaza u [[Tunel Učka|tunela Učka]] s istarske strane, na 600 metara nadmorske visine. Završetak kanjona je kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. Gornji dio kanjona širok je 450 metara, a na najužem dijelu, širine 150 metara, preko kanjona prolazi željeznička pruga Lupoglav - Štalije (zatvorena za promet od 26. prosinca 2009. godine).
+Kanjonska udolina prostire se u dužini od 3500 metara pretežito u smjeru istok-zapad. Počinje u blizini ulaza u [[Tunel Učka|tunela Učka]] s istarske strane, na 600 metara nadmorske visine. Završetak kanjona je kod Boljunskog polja na nadmorskoj visini od 153 metra. Gornji dio kanjona širok je 450 metara, a na najužem dijelu, širine 150 metara, preko kanjona prolazi [[željeznička pruga Lupoglav - Štalije]] (zatvorena za promet od 26. prosinca 2009. godine).
-Padaline s obronaka [[Učka|Učke]] skupljaju se u bujične potoke od kojih neki završavaju u Veloj dragi na njenom najistočnijem dijelu čiji su rubovi okomito odrezani. Skupljena bujična voda pada u provaliju gotovo 100 m u dubinu te tako nastaje najviši [[Slapovi u Istri|'''slap u Istri''']], koji nije dobio niti svoje ime jer je tek povremena i privremena pojava. Potok nastavlja put prema Boljunskom polju gdje se spaja s potokom [[Boljunčica]].
+Padaline s obronaka [[Učka|Učke]] skupljaju se u bujične potoke od kojih neki završavaju u Veloj dragi na njenom najistočnijem dijelu čiji su rubovi okomito odrezani. Skupljena bujična voda pada u provaliju gotovo 100 m u dubinu te tako nastaje najviši [[Slapovi u Istri|'''slap u Istri''']], koji nije dobio niti svoje ime jer je tek povremena i privremena pojava. Potok nastavlja put prema [[Boljunsko polje|Boljunskom polju]] gdje se spaja s potokom [[Boljunčica]].
 U Veloj dragi nalaze se brojne šiljaste stijene i tornjevi visoki od 50 do 90 metara. Pri gradnji tunela Učka nekolicina je uništena.
-Nakon što je početkom dvadesetog stoljeća na njenim "tornjevima" penjao poznati [[alpinist|alpinist]] Emilio Comici iz Trsta, Vela draga postaje mjesto treninga, da bi danas bilo jedno od nezaobilaznih lokacija ljubitelja [[slobodno penjanje|slobodnog penjanja]].
+Nakon što je početkom dvadesetog stoljeća na njenim "tornjevima" penjao poznati [[alpinist|alpinist]] [[Emilio Comici]] iz Trsta, Vela draga postaje mjesto treninga, da bi danas bilo jedno od nezaobilaznih lokacija ljubitelja [[slobodno penjanje|slobodnog penjanja]].
 Godine 1964. godine postaje "[[zaštićeni krajolik]]", a 1998. godine proglašena je [[geomorfološki spomenik prirode|geomorfološkim spomenikom prirode]].
+== Geološke osobine ==
+Iznimno su geomorfološki i krajobrazno vrijedni neboderasti vapnenački stupovi i stijene. Znanstvena je pretpostavka da je se ovdje zbivalo taloženje vodoravnih slojeva [[paleogen]]skih [[vapnenac]]a, iza kojih je nadošlo [[Tektonski pokreti|tektonsko]] izdizanje i raspucavanje uslijed čega je nastao kanjon. Današnji izgled u završnom oblikovanju dala je postupna i dugotrajna [[erozija]] i [[okršavanje]]. Svjedoci bogate geološke povijesti i paleookoliša su brojni fosilni ostatci različitih [[krednjak]]a i školjaka vidljivi na [[sipar]]u. <ref name=dinarskogorje>[https://www.dinarskogorje.com/u269ka.html Dinarsko gorje] Učka (pristupljeno 31. ožujka 2020.)</ref>
+== Ljudska naselja ==
+Arheolozi su pronašli nalaze u pećini [[Pupićina peć|Pupićinoj peći]].<ref name=dinarskogorje/>
 == Životinjski i biljni svijet ==
-Kanjon Vele drage prekriven je bujnom vegetacijom koja mjestimice ima prašumski karakter. Vrsta vegetacijskog pokrova varira od submediteranskog na rubovima kanjona pa do kontinentalnih planinskih šuma (bukva i tisa) i vegetacije karakteristične za plavna područja (vrba i topola).
+[[Kanjon]] Vele drage prekriven je bujnom vegetacijom koja mjestimice ima [[prašuma|prašumski]] karakter. Vrsta vegetacijskog pokrova varira od submediteranskog na rubovima kanjona pa do kontinentalnih planinskih šuma (bukva i tisa) i vegetacije karakteristične za plavna područja (vrba i topola). Velu dragu nastanjuju brojne vrste krupne i sitne divljači te mnogobrojne vrste ptica, gmazova i člankonožaca.
+Velu dragu nastanjuju rijetke ptičje vrste.<ref name=dinarskogorje/>
-Velu dragu nastanjuju brojne vrste krupne i sitne divljači te mnogobrojne vrste ptica, gmazova i člankonožaca.
 == Staza ==
 Uređena je staza za obilazak na kojoj se nalaze edukativne ploče i klupice.
+== Izvori ==
+{{izvori}}
 == Vanjske poveznice ==
@@ Redak 29: / Redak 39: @@
 * [http://www.pp-ucka.hr/Poucne-staze-i-setnice/Poucna-staza-Vela-draga.html Službena stranica Parka prirode Učka]
 *[http://www.aozeljeznicar.hr/page.php?id=865 AO HPD Željezničar]
-*[http://www.svijetokonas.net/znamenitosti-hrvatske/vela-draga-geomorfoloski-spomenik-prirode/ Sijetokonas.ne]
+*[http://www.svijetokonas.net/znamenitosti-hrvatske/vela-draga-geomorfoloski-spomenik-prirode/ Svijetokonas.ne]
+*[https://www.youtube.com/watch?v=v4uCTIUCYyY YouTube] Manuela Glavić, Prirodoslovna i grafička škola Rijeka, Park prirode Učka - Vela draga
+*[https://www.youtube.com/watch?v=gQojR88LPGo YouTube] Vlatko Martinčić: Vela Draga canyon - Croatia
-{{Mrva-zemlj}}
 [[Kategorija:Istra]]
-<!--
 [[Kategorija:Parkovi prirode]]
--->
 [[Kategorija:Drage u Hrvatskoj]]
 [[Kategorija:Geomorfologija]]
 [[Kategorija:Slapovi u Istri]]
-<!-- interwiki -->