Slapovi u Istri

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Slap Kotli kod Huma
Benkovski slap kod Pićna
slap Zarečki krov na Pazinčici
slap Cingarela na Arđili/Poganja
slap Copot kod Buzeta
slap Sopot kod Pićna
Veli slap na Butonigi
Vela peć na Ščurku

Slapovi su prirodna pojava koja nastaje zbog nagle promjene visinske razlike korita rijeke ili potoka te voda ili slobodno pada ili klizi strmo po stijenama.

U Istri postoji znatan broj slapova za koje možemo reći da su neistraženi i slabo poznati. Većina ljudi zna za samo tri do četiri slapa. Ali slapova ima znatno više, ima ih preko pedest ako računamo na one više od dva metra. Od tog broja preko tridest ih je u hrvatskoj Istri a oko dvadest slapova je u slovenskoj Istri. Najčešće su teško pristupačni jer do njih ne vodi nikakav uređeni put, prilazite im na vlastitu odgovornost. Neki slapovi su lijepi i impresivni, međutim preko ljeta gotovo svi iščeznu; oni su nestalna i privremena pojava. Jedinstveni spoj klime i geomorfologije Istre čini ovaj fenomen osobitim. Svi slapovi i pripadajuće stijene imaju zajednički i prepoznatljiv krški obrazac koji se ponavlja kao pravilo, od slapa do slapa.

Geomorfologija Istre[1][uredi VE | uredi]

Geomorfološki i svojim položajem, Istra spada u krško područje gdje je tlo građeno od stijena vapnenca (kalcijev karbonat , CaCO3) ili dolomita (magnezijev karbonat , MgCO3) ili njihove kombinacije. Osnovna značajka krškog reljefa je izrazita i selektivna topljivost stijena podložnih kemijskoj eroziji, koja je odgovorna za sve tipične krške oblike kojih u Istri ima u zavidnom broju: klisuraste kanjone, vrtače, škrape, kraška polja, ponornice, pećine i jame. U dijelu središnje Istre krški oblici su kombinirani s flišnim [2] naslagama koje imaju posebna svojstva.

Tri geomorfološke cjeline[uredi VE | uredi]

U Istri razlikujemo tri geomorfološke cjeline:

  • crvena Istra – karbonatna zaravan južne i zapadne Istre gdje je znakovita zemlja crvenica,
  • bijela Istra – karbonatno gorje sjeverne i sjeveroistočne Istre znakovito po bijelim karbonatnim stijenama Ćićarije i Učke,
  • siva Istra – niže flišno-karbonatno pobrđe središnje Istre smješteno između crvene i bijele Istre znakovito po naslagama sivog fliša.

Hidrogeološke značajke sive Istre[3][uredi VE | uredi]

Površinskih vodenih tokova i slapova ima uglavnom samo u sivoj Istri zbog vodonepropusnih naslaga fliša. U crvenoj i bijeloj Istri nema površinskih vodenih tokova jer je tlo porozno. Mali prostor pobrđa sive Istre uzdiže se do četiristo metara nadmorske visine, ali je duboko ispresijecan brojnim jarugama, vododerinama, uskim dolinama krških rijeka i potoka, udolinama i klisurastim kanjonima. Na području sive Istre možemo nabrojati nekoliko desetaka oborinskih potoka. Pretežiti dio voda ponire i nastavlja tok podzemno do nižih krških izvora i vrulja blizu obale ili uz samu obalu. Najpoznatija ponornica u Istri je Pazinčica koja ponire u Pazinskoj jami, a njene vode se pojavljuju u dolini rijeke Raše[4]. Vode koje nisu poniknule, prikupljaju stalni riječni tokovi rijeka Mirne, Raše, Dragonje, potoka Boljunšćice s branom Letaj , kao i akumulacijsko jezero Butoniga. Nevjerojatno zvuči podatak iz austrougarskog katastra, s početka 19. stoljeća, da je u hrvatskoj i slovenskoj Istri zabilježeno 228 mlinica na potocima.

Fenomenologija istarskih slapova[uredi VE | uredi]

Slapova nema na glavnim i stalnim vodotocima rijeka Mirne, Dragonje i Raše, jer njihova korita prolaze zaglađenim dolinama, koje su nastajale tijekom desetaka tisuća godina erozivnog djelovanja voda, vodenih naplavina i leda. Slapove u Istri zato nalazimo na privremenim i oborinskim potocima, koji zajedno s glavnim vodotocima čine hidrološku mrežu Istre, a nalaze se na nadmorskim visinama do 400 m odakle se strmo spuštaju u doline sive istre.

Zapažanja pokazuju da je fenomen istarskih slapova kombinacija dviju ili više pojavnosti - značajki:

a) Slapovi se nalaze na mjestima gdje vodonepropusne flišne naslage bivaju ispresjecane tvrdim karbonatnim grebenima i to po pravilu okomito na smjer vodotoka.
b) Neki slapovi padaju u karbonatni „polulonac“ koji je s dvije ili tri strane zatvoren dok ostale nedostaju i tu voda nastavlja teći.
c) Kad voda prije slapa ubrzava gibanje zbog razlika u kemijskoj otpornosti karbonatnih slijena i zbog tubulencije vode nastaju kotli, razmjerno pravilne kotlaste udubine u živoj stijeni promjera i dubine do jednog metra.
d) Ispod slapa u pravilu se stvara jezerce.
e) Vode nekih slapova mogu toliko otopiti i podlokati karbonatnu stijenu da nastaju polupećine.

Do pojave nekih slapova moramo pričekati godinu i više dana. Najbolje je slapove posječivati u jesen ili proljeće kada je veća vjerojatnost da ima dovoljno vode. Neki su slapovi dalje od prometnica i putova, a do njih se dolazi jedino stazama. Svaki slap je lijep, poseban i osobit. Gotovo svi slapovi su na području sive Istre, osim tri slapa koja su na padinama Učke (bijela Istra) i pripadaju kvarnerskom slivu.

Popis slapova pema porječjima[uredi VE | uredi]

Porječje rijeke Mirne:[uredi VE | uredi]

Kotli Kotli na Mirni kod Huma 10 m
Grjok na Mirni kod sela Podkuk 2 m
Vela Peć potok Draga kod Selca - Buzet 8 m
Copot Rečica kod Podbrega - Buzet 30 m
Veli slap na Butonigi (uz cestu Pazin-Kršikla) 8 m
Mali slap na Butonigi (uz cestu Pazin-Kršikla) 5 m
Pećine dva slapa na pritoci Butonige 15 m
Pod Klečom pritoka grdoselskog potoka 7 m
Črni puč ispod Zelengraga - Grdoselo 3 m
Malenica Grdoselski potok 3 m
Sedreni slap Grdoselski potok 2 m
Racanija na potoku Bačvarice 5 m
Divjak kod sela Divjaki južno od Motovuna 10 m
Kaldir kod sela Kaldir južno od Motovuna 10 m
Lazi kod sela Lazi južno od Motuvuna 8 m
Krvar na potoku Krvar kod sela Rušnjak 7 m
Škarlina potok Lavre kod Brtonigle 5 m

Porječje rijeke Raše:[uredi VE | uredi]

Vela Draga pored ulaza u tunel Učka na Istarskoj strani 50 m
Benkovski na Grajanskom potoku kod Mosta Pićan 18 m
Sopot na Švičkom potoku kod sala Floričići-Pićan 8 m
Kišni slap iznad ceste, zapadno od tunela Učka oko 1 km 10 m
Gologorički na Gologoričkom potoku kod Lukačići 3 m

Porječje rijeke Dragonje i slovenski dio Istre:[uredi VE | uredi]

Cingarela na potoku Arđila/Poganja kod Momjana 15 m
30 slapova na Dragonji i slovenskom dijelu Istre

Kvarnerski sliv[uredi VE | uredi]

Lovranska draga kod sela Lovranska draga 15 m
Vela peć tri slapa na potoku Ščurak kod Labina 10 m
Banina na potoku Banina 8 m
Trebišća na višim dijelovima Moščenićke drage 3 m

Ponornice[uredi VE | uredi]

Butori na Jugovskom potoku 8 m
Zarečki krov na Pazinčici 3 m
Pazinski krov na pazinčici 3 m

Poveznice[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

  1. [1] N. Lončar: Istrapedia, Geomorfologija (Bijela, Siva i Crvena Istra)
  2. [2] S. Božićević: Istrapedia, Fliš
  3. [3] S. Božičević: Istrapedia, Hidrogeologija
  4. [4] S. Božićević: Istrapedia, Ponornice i ponori