Predikat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. travnja 2020. u 16:47

Predikat je temeljni dio rečenice, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta): Kiši. Sniježi. Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa.

Ako predikat izražava radnju, stanje ili zbivanje te ga čini neki glagolski oblik, zovemo ga glagolskim predikatom, koji ima jedan ili više glagola.

Radio svira.
Kiša pada.

Predikat složen od pomoćnog glagola biti i imenice, zamjenice, pridjeva ili broja zovemo imenskim predikatom.

pridjev:   Lopta je okrugla. Ti si hrabar.
imenica:   Teta iz knjižnice je žena, ti si muškarac.
zamjenica: Je li lopta tvoja?
broj:      Ti si drugi, ja sam prvi.

Predikat se može dopuniti predikatnim dodatcima, koji odgovaraju na pitanja Dokad?, Gdje?, Koji?, Kako?.

U matematičkoj logici, otvorena rečenica ili predikat je izjavna rečenica koja sadrži parametre i koja postaje sud kada parametri poprime određenu vrijednost.^[1]

Izvori

↑ FESB Osnove matematičke logike (pristupljeno 22. srpnja 2019.)

[1] FESB Osnove matematičke logike (pristupljeno 22. srpnja 2019.)

[1]

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
 '''Predikat''' je temeljni dio [[rečenica|rečenice]], naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema [[subjekt]]a): ''Kiši. Sniježi.'' Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa.
-Ako predikat izražava radnju, stanje ili zbivanje te gate and I have to go to the gym and čini neki [[glagol|glagolski oblik]], zovemo ga '''glagolskim predikatom''', koji ima jedan ili više glagola.
+Ako predikat izražava radnju, stanje ili zbivanje te ga čini neki [[glagol|glagolski oblik]], zovemo ga '''glagolskim predikatom''', koji ima jedan ili više glagola.
  Radio ''svira''.
  Kiša ''pada''.