Cunami: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Союз нерушимый республик свободных Сплотила навеки Великая Русь Да здравствует созданный волей народов Единый, могучий Советский Союз Славься, Отечество наше свободное Дружбы народов надёжный оплот! Партия Ленина - сила народная Нас к торжеству коммунизма ведёт Сквозь грозы сияло нам солнце свободы И Ленин великий нам путь озарил На правое дело он поднял народы На труд и на подвиги нас вдохновил Славься, Отечество наше свободное Дружбы народов надёжный оплот Партия Ленина - сила народная Нас к т
Redak 7: Redak 7:
Često ih se pogrešno naziva [[plimni val|plimnim valovima]], no nemaju nikakve veze s [[Morske mijene|plimnim]] [[oscilacije|oscilacijama]]. Naziv potječe iz [[Japan]]a gdje su cunamiji česti. Japanski ribari vraćajući se u luku znali su je naći poharanu valovima koje nisu primijetili na otvorenom moru te su mislili da se radi o valovima koji se pojavljuju samo u luci, odnosno blizu obale.<ref>{{citiranje knjige|last=Jeffrey|first=Gary|title=Tsunamis and Floods|publisher=The Rosen Publishing Group, Inc.|year=2007.|pages=4|isbn=978-1-4042-1990-8}}</ref>
Često ih se pogrešno naziva [[plimni val|plimnim valovima]], no nemaju nikakve veze s [[Morske mijene|plimnim]] [[oscilacije|oscilacijama]]. Naziv potječe iz [[Japan]]a gdje su cunamiji česti. Japanski ribari vraćajući se u luku znali su je naći poharanu valovima koje nisu primijetili na otvorenom moru te su mislili da se radi o valovima koji se pojavljuju samo u luci, odnosno blizu obale.<ref>{{citiranje knjige|last=Jeffrey|first=Gary|title=Tsunamis and Floods|publisher=The Rosen Publishing Group, Inc.|year=2007.|pages=4|isbn=978-1-4042-1990-8}}</ref>


U blizini [[Epicentar|epicentra]] visina potresnih valova može biti izuzetno visoka. S udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokim [[ocean]]skim zaravnima, cunami ima male [[Amplituda|amplitude]] no putuje velikim [[brzina]]ma, u prosjeku oko 700 [[Kilometar na sat|km/h]].
U blizini [[Epicentar|epicentra]] visina dosadno mi je potresnih valova može biti izuzetno visoka. S udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokim [[ocean]]skim zaravnima, cunami ima male [[Amplituda|amplitude]] no putuje velikim [[brzina]]ma, u prosjeku oko 700 [[Kilometar na sat|km/h]].


Približavajući se obali, oni se usporavaju te se, zbog očuvanja [[energija|energije]] (energetskog toka vala), uzdižu ovisno o smanjenju dubine mora. Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti izvanredne vrijednosti. Uobičajeni [[period]]i cunamija iznose od 10 do 60 minuta, a ovisan je o prostorno-vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra.
Približavajući se obali, oni se usporavaju te se, zbog očuvanja [[energija|energije]] (energetskog toka vala), uzdižu ovisno o smanjenju dubine mora. Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti izvanredne vrijednosti. Uobičajeni [[period]]i cunamija iznose od 10 do 60 minuta, a ovisan je o prostorno-vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra.

Inačica od 27. travnja 2020. u 18:13

Cunami koji je pogodio Malé, Maldivi 26. prosinca 2004.
Kada se cunami približi plitkom moru, on uspori, ali se amplituda poveća

Cunami[1][2] ili tsunami (veleval;[2] jap. lučki val, visoka voda), morski su valovi velikih amplituda, uzrokovani potresom, erupcijom vulkana ili atmosferskim poremećajem. Deformacije morskoga dna u blizini žarišta potresa prenose se do površine, gdje uzrokuju potresne valove koji se šire po površini na sve strane. Visina valova tsunamija je kod manjih dubina veća; uz samu obalu može dosegnuti od 20 do 30 metara i napraviti goleme štete. Javljaju se uglavnom na obalama Tihog i Indijskog oceana. Nakon potresa u Indoneziji 26. prosinca 2004. pojavio se golemi cunami i zahvatio obalni pojas Indijskog oceana; djelovanje valova bilo je katastrofalno; poginulo je oko 280.000 ljudi.[3]

Često ih se pogrešno naziva plimnim valovima, no nemaju nikakve veze s plimnim oscilacijama. Naziv potječe iz Japana gdje su cunamiji česti. Japanski ribari vraćajući se u luku znali su je naći poharanu valovima koje nisu primijetili na otvorenom moru te su mislili da se radi o valovima koji se pojavljuju samo u luci, odnosno blizu obale.[4]

U blizini epicentra visina dosadno mi je potresnih valova može biti izuzetno visoka. S udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokim oceanskim zaravnima, cunami ima male amplitude no putuje velikim brzinama, u prosjeku oko 700 km/h.

Približavajući se obali, oni se usporavaju te se, zbog očuvanja energije (energetskog toka vala), uzdižu ovisno o smanjenju dubine mora. Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti izvanredne vrijednosti. Uobičajeni periodi cunamija iznose od 10 do 60 minuta, a ovisan je o prostorno-vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra.

Izvori

  1. Ladan, Tomislav. Riječi : značenje, uporaba, podrijetlo, Zagreb : ABC naklada, 2000., str. 181., ISBN 953-6178-45-1
    Wikicitati »Tako dugi cunami valovi (japanski tsunami je složenica od tsu — zaljev, luka i nami — val, što bi doslovno bilo zaljevni val) nastaju od podmorskih potresa, podmorskih vulkanskih erupcija te od podmorskih odrona velikih dijelova kopna…«
    (Ladan, 2000., str. 181.)
  2. a b Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, 2012., CIP 790248, ISBN 978-953-0-40026-9, str. 89. (cunami (veleval))
  3. tsunami, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
  4. Jeffrey, Gary. 2007. Tsunamis and Floods. The Rosen Publishing Group, Inc. str. 4. ISBN 978-1-4042-1990-8

Vanjske poveznice