Garifuna: razlika između inačica
→Jezik: ispravak vlastite greške |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Garifuna SanIsidro 1996-05 2.jpg|mini|Garifuni iz Livingstona, Gvatemala.]] |
[[Datoteka:Garifuna SanIsidro 1996-05 2.jpg|mini|Garifuni iz Livingstona, Gvatemala.]] |
||
'''Garifuna''' (pl. Garinagu; Carif, Crni Karibi, Black Caribs), tamnoputi indijanski narod [[Carib|karipskog]] porijekla, danas naseljen u srednjoameričkim državama [[Honduras]], [[Belize]], [[Gvatemala]] i Nikaragva. Ime Crni Karibi nose zbog svoje veoma tamne puti zbog koje su sličniji crncima nego [[Indijanci]]ma. Ovu tamnu put Karibi su naslijedili miješanjem sa crnačkim stanovništvom na srednjoameričkoj obali, nakon što ih je dio [[1795]]. sa antilskog otoka [[Sveti Vincent (otok)|Sveti Vincent]] deportiran na otok [[ |
'''Garifuna''' (pl. Garinagu; Carif, Crni Karibi, Black Caribs), tamnoputi indijanski narod [[Carib|karipskog]] porijekla, danas naseljen u srednjoameričkim državama [[Honduras]], [[Belize]], [[Gvatemala]] i Nikaragva. Ime Crni Karibi nose zbog svoje veoma tamne puti zbog koje su sličniji crncima nego [[Indijanci]]ma. Ovu tamnu put Karibi su naslijedili miješanjem sa crnačkim stanovništvom na srednjoameričkoj obali, nakon što ih je dio [[1795]]. sa antilskog otoka [[Sveti Vincent (otok)|Sveti Vincent]] deportiran na otok [[Roatán]] pred honduraskom obalom. |
||
Od 2009. godine jezik, ples i glazba naroda Garifuna je [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]]. |
Od 2009. godine jezik, ples i glazba naroda Garifuna je [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]]. |
||
Inačica od 19. rujna 2020. u 11:57
Garifuna (pl. Garinagu; Carif, Crni Karibi, Black Caribs), tamnoputi indijanski narod karipskog porijekla, danas naseljen u srednjoameričkim državama Honduras, Belize, Gvatemala i Nikaragva. Ime Crni Karibi nose zbog svoje veoma tamne puti zbog koje su sličniji crncima nego Indijancima. Ovu tamnu put Karibi su naslijedili miješanjem sa crnačkim stanovništvom na srednjoameričkoj obali, nakon što ih je dio 1795. sa antilskog otoka Sveti Vincent deportiran na otok Roatán pred honduraskom obalom.
Od 2009. godine jezik, ples i glazba naroda Garifuna je UNESCO-va nematerijalna svjetska baština.
Populacija
Populacija Garifuna danas iznosi oko 98,000 u Hondurasu (1993 Ramon D. Rivas), a žive u 37 sela u kraju od Masca u departmanu Cortés i Plaplaya najistočnijeg sela u departmanu Gracias a Dios. Na području Belizea žive u šest sela i ima ih 12,274 (1991 popis). U Gvatemali ih ima 16,700, gdje također žive uz obalu u dva sela Livingston i Puerto Barrios. Najizoliranija skupina živi u Nikaragvi, 1,500 (1982 Meso-America) u selu Orinoco [1].
Jezik
Crni Karibi govore jezikom carib kojeg jezikoslovci klasificiraju porodici arawakan, a ne karipskoj.