Belize

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Belize. Za druga značenja, pogledajte Belize (razdvojba).
Belize
Belize
Zastava Grb
Zastava Grb
Geslo
Sub umbra floreo (latinski, "cvjetam u sjeni")
Himna
Land of the Free
Položaj Belizea
Glavni grad Belmopan
Službeni jezik engleski
Vlada
 - Kraljica Elizabeta II.
Generalni guverner Colville Young
 - Predsjednik Vlade Dean Barrow
Neovisnost Od Ujedinjenog Kraljevstva
21. rujna 1981.
Površina 146. po veličini
 - ukupno 22.966 km2
Stanovništvo
 - ukupno (2003) 266.440
 - gustoća 12/km2
Valuta belizejski dolar (100 cent)
Pozivni broj 501
Vremenska zona UTC -6
Internetski nastavak .bz

Belize je mala srednjoamerička država na obali Karipskog mora. Graniči s Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu. S 266.440 stanovnikom na 22.966 km² teritorija, najrjeđe je naseljena država Srednje Amerike (12 stanovnika po km²).

Povijest[uredi VE | uredi]

U Belizeu se razvila civilizacija Maja. Njeni počeci sežu 1500 g. prije Krista, a maksimum dostiže oko 900 poslije Krista. Prvi Europljani dolaze početkom 16. stoljeća. Nakon razdoblja piratstva Belize postaje kolonijom Ujedinjenog Kraljevstva krajem 18. stoljeća. Ostaje kolonijom sve do 1981., a i danas je članica Commonwealtha. Do 1973. nosio je ime Britanski Honduras. Belize je 1981. stekao neovisnost, a u etničkom i kulturnom pogledu ima više zajedničkog s Karibima nego sa zemljama kopnenog dijela Srednje Amerike.

U unutrašnjosti Belize ima dugu granicu s Gvatemalom, što predstavlja velik problem jer Gvatemala i dalje zahtijeva znatan dio teritorija Belizea. U više navrata je dolazilo do teritorijalnih nesuglasica s Gvatemalom koja je priznala Belize tek 1992. Zbog toga je u zemlji britanski garnizon od nekoliko tisuća vojnika.

Prirodna osnova i reljef[uredi VE | uredi]

Velika Plava Rupa, jedinstveni geomorfološki fanomen u koraljnom grebenu Belizea

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Zemljopis Belizea
U Belizeu, sićušnoj srednjoameričkoj državi, nalazi se Koraljni greben Belizea koji je po veličini drugi u svijetu. Koraljni greben dug 282 kilometara sastoji se od tisuća sićušnih koraljnih otočića, poznatih kao cay. Obrasli uglavnom kokosovim palmama, mangrovim drvetom i močvarama, cayevi svake godine privlače tisuće turista, osobito ronioce, plivače i ljubitelje podvodnog ribolova koji uživaju u čistim vodama. Koraljni greben Belizea je vitalno ribolovno područje i najveće turističko odredište Belizea i svake godine posjeti ga oko 260.000 ronioca iz cijeloga svijeta[1].

Planine Maja jedino su gorsko područje u zemlji; obalna su područja ravna i močvarna, s lagunama i riječicama. Veći dio zemlje pokrivaju šume, mada su posljednjih godina smanjene sječom tvrdoga tropskog drveta i krčenjem radi dobivanja obradive zemlje. Obalna područja Belizea povremeno zahvaćaju orkani. Najrazorniji orkan bjesnio je tadašnjim glavnim gradom Belize Cityjem 1961. godine. Pustošenje koje je izazvao urodilo je odlukom da se Belmopan, gradić u unutrašnjosti, proglasi glavnim gradom.

Nacionalna ptica Belizea je tukan duginog kljuna.

Promet[uredi VE | uredi]

Značajnije morske luke za međunarodni promet su Belize City, Corozol, Punta Gorda i Big Creek.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Ribarenje u Belizeu

Ekonomija Belizea temelji se na poljoprivredi, a u novije vrijeme važno mjesto dobiva turizam (ronjenje). Proizvode se uglavnom šećer, limun i banane. U poljodjelstvu je zaposlena većina pučanstva, mnogi u proizvodnji šećerne trske, najvažnije izvozne kulture u zemlji. Uzgajaju se također voće i povrće, ali je trgovina drvetom koja je nekada bila od presudne važnosti, posljednjih godina znatno opala. To pogoduje životinjskom svijetu zemlje jer su očuvane postojbine 5 vrsta mačaka: ozelota, jaguarundija, margaja, pume i jaguara. Tapiri, jeleni i brojne vrste ptica također se mogu naći u rijetko napučenim šumskim predjelima. Kulture kao što su kukuruz, grah i riža lokalno stanovništvo uzgaja za svoje potrebe na malim parcelama koje ne potpadaju pod nadzor stranih tvrtki koje proizvode šećer. Turizam sada daje značajan doprinos gospodarstvu: ruševine kod Altun Ha iz razdoblja Maja, spektakularni koraljni greben i nezagađena priroda privlače posjetitelje iz brojnih krajeva svijeta.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Etničke grupe Belizea
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Stanovništvo Belizea

Većina stanovništva su potomci mješanaca Maja i europskih doseljenika (mestici), 25% afričkog i kreolskog porijekla, 10% Maja, te nešto Europljana, Indijaca, Kineza i dr.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Roger Harrabin, Reef at forefront of CO2 battle, BBC News, Belize, 12. lipnja 2006. (engl.) Posjećeno 24. ožujka 2011.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Belize.


P countries.png Nedovršeni članak Belize koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.