Garifuna

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Jezik, ples i glazba naroda Garifuna
UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Jezik, ples i glazba naroda Garifuna
Flag of Belize.svg Belize Flag of Guatemala.svg Gvatemala Flag of Honduras.svg Honduras Flag of Nicaragua.svg Nikaragva
Regija: Srednja Amerika
Godina upisa: 2008.
ID: 00001
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Garifuna (pl. Garinagu; Carif, Crni Karibi, Black Caribs), tamnoputi indijanski narod karipskog porijekla, danas naseljen u srednjoameričkim državama Honduras, Belize, Gvatemala i Nikaragva. Ime Crni Karibi nose zbog svoje veoma tamne puti zbog koje su sličniji crncima nego Indijancima. Ovu tamnu put Karibi su naslijedili miješanjem s crnačkim stanovništvom na srednjoameričkoj obali, nakon što ih je dio 1795. sa antilskog otoka Sveti Vincent deportiran na otok Roatán pred honduraskom obalom.

Od 2009. godine jezik, ples i glazba naroda Garifuna je UNESCO-va nematerijalna svjetska baština.

Populacija[uredi | uredi kôd]

Populacija Garifuna danas iznosi oko 98,000 u Hondurasu (1993 Ramon D. Rivas), a žive u 37 sela u kraju od Masca u departmanu Cortés i Plaplaya najistočnijeg sela u departmanu Gracias a Dios. Na području Belizea žive u šest sela i ima ih 12,274 (1991 popis). U Gvatemali ih ima 16,700, gdje također žive uz obalu u dva sela Livingston i Puerto Barrios. Najizoliranija skupina živi u Nikaragvi, 1,500 (1982 Meso-America) u selu Orinoco [1].

Jezik[uredi | uredi kôd]

Crni Karibi govore jezikom carib kojeg jezikoslovci klasificiraju porodici arawakan, a ne karipskoj.

Izvori[uredi | uredi kôd]