Peruanska jagoda: razlika između inačica
m →top: zato jer u zato što, replaced: zato jer → zato što |
+pic |
||
Redak 28: | Redak 28: | ||
== Pravilna sadnja == |
== Pravilna sadnja == |
||
[[Datoteka:Physalis peruviana calix open close-up.jpg|mini]] |
|||
[[Datoteka:Physalis peruviana fruits close-up.jpg|mini]] |
|||
Svi dijelovi biljke osim plodova su otrovni. Ova tropska biljka može razviti i alergijsku ‘reakciju’ na druge biljke radi fitonocida. Fitonociji u peruanskoj jagodi su različite biološke aktivne tvari koje stvara, a djeluje na životne procese susjednih biljaka i malih organizama. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. |
Svi dijelovi biljke osim plodova su otrovni. Ova tropska biljka može razviti i alergijsku ‘reakciju’ na druge biljke radi fitonocida. Fitonociji u peruanskoj jagodi su različite biološke aktivne tvari koje stvara, a djeluje na životne procese susjednih biljaka i malih organizama. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. |
||
Inačica od 24. studenoga 2020. u 21:31
Peruanska jagoda | |
---|---|
Physalis peruviana | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Solanales |
Porodica: | Solanaceae |
Rod: | Physalis |
Vrsta: | P. peruviana |
Dvojno ime | |
Physalis peruviana L. | |
Baze podataka | |
Peruanska jagoda, (peruanska vučja jabučica, lat. Physalis peruviana) naziva se i „ljubav u kavezu“ jer slasna narančasto-crveni plod promjera 1-2 cm sazrijeva unutar svojevrsnog oklopa koji izgleda kao mrežasti lampion. Poznata je i kao Inka ili Astečko voće, a omiljena je u južnoameričkoj kuhinji i kao voće i kao povrće: jede se kao sirovo voće, a dodaje se u povrtne salate i kuha u salsama koje se poslužuju uz tortilje, suši se, ukuhava u džemove i miksa u sokove, može se zamrzavati poput jagoda ili borovnica, dodaje se kao ukras desertima, a peku se i pite od andskih jagoda.[1]
Peruanska jagoda je trajnica iz obitelji Solanceae – pomoćnice (srodnik je rajčice, krumpira…). Porijeklom je iz Južne Amerike, a danas se uzgaja u cijelom svijetu. Kako ne podnosi mraz, u našim krajevima se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Ipak, ako ju uzgajate u tegli i premjestite u zatvoreni prostor, ili na jesen presadite u tegle, može prezimjeti. Ima puno raznih naziva, izdvojiti ću nekoliko: astečka bobica, zlatna bobica, peruanska trešnja…, kod nas se je udomaćila kao peruanska jagoda. Riječ physalis znači mjehur, pa se često spominje kao vrsta mjehurice. Srodnik je i naše autohtone mjehurice, physalis alkekengi. Peruanska se jagoda uzgaja iz sjemenki. Sjemenke se siju rano na proljeće u posudice, na prozorske daske (ili u klijališta) te se kasnije presađuju u čašice/teglice. Ja ih sijem prilično rano, već krajem siječnja ili u veljači (ali može i sve do travnja), u male teglice na prozorskim daskama. S klijanjem imam svakakvih iskustava, nekad brzo niknu, nekad traje duže, nekad ne niknu pa moram ponoviti sjetvu, zato i počinem rano s sjetvom. U svakom slučaju, ostavite si dio sjemena eventualnu drugu sjetvu ako prva ne uspije. Bitno ju je sijati čim ranije i zato što jer joj treba dosta vremena da se razvije u odraslu biljku i procvjeta, te počinje roditi.[2]
Kod uživanja svježih andskih jagoda važno je da budu potpuno zrele, kad se zaštitni lampion oko njih posve posuši i počne raspadati. Ako nisu potpuno zrele, mogu izazvati želučane tegobe. Sadrže vitamine A , C , B1 , B2 , B6 , B12 i polifenole, a istražuje se njena protuupalne
Pravilna sadnja
Svi dijelovi biljke osim plodova su otrovni. Ova tropska biljka može razviti i alergijsku ‘reakciju’ na druge biljke radi fitonocida. Fitonociji u peruanskoj jagodi su različite biološke aktivne tvari koje stvara, a djeluje na životne procese susjednih biljaka i malih organizama. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke.
Iz ovih razloga postoje pravila koje biljke se smiju saditi uz koje, jer cijela situacija ne ovisi samo o dvije biljke, već o cijelom biosustavu u kojem rastu.
Ljekovitost
Vrlo je ljekovita i koristi se za liječenje apscesa,protiv kašlja,groznice i upale pluća,te dermatitisa. Sadrže vitamine A , C , B1 , B2 , B6, B12 i polifenole, a istražuje se njena protuupalne i antioksidativna svojstva, pa je sve popularnija i kao ljekovito voće.
Sastojci
Nutritivna vrijednost za 100 g bobica:
Sastojak | Količina | Izvori |
---|---|---|
Masti | 1 g | [3] |
Ugljikohidrati | 5.8 g | |
Dijetalna vlakna | 2 g | |
Šećer | 3 g | |
Proteini | 1 g | |
Vitamin C | 12 miligrama |
Izvori
- ↑ Kako uzgojiti i koristiti peruansku jagodu. Dobarzivot.net. Pristupljeno 4. lipnja 2018.
- ↑ Peruanska jagoda - Physalis peruviana. Biovrt.com. Pristupljeno 4. lipnja 2018.
- ↑ Physalis - peruanska jagoda. exotic-king.com. Pristupljeno 4. lipnja 2018.
- https://najzdravijahrana.com/peruanska-jagoda-sadnice-sadnja-i-uzgoj/
- https://www.plantea.com.hr/peruanska-jagoda/
- ↑ Peruanska jagoda - Physalis peruviana. Biovrt.com. Pristupljeno 4. lipnja 2018.
- ↑ Kako uzgojiti i koristiti peruansku jagodu. Dobarzivot.net. Pristupljeno 4. lipnja 2018.
- ↑ Peruanska jagoda - voće koje izgleda kao rajčica i jede se uz slana i slatka jela. Net.hr Nepoznati parametar
|accessaate=
zanemaren (pomoć) - ↑ O peruanskoj jagodi. Bio&Bio.hr. Pristupljeno 4. lipnja 2018.