Riddarholmen (crkva): razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
ispravak povez.
m →‎top: točke u wikipoveznice s godinama
Redak 2: Redak 2:
'''Crkva Riddarholmen''' ([[švedski]]: Riddarholmskyrkan) je [[grob]]na [[crkva]] [[Švedska|švedskih]] vladara. Nalazi se na [[otok]]u [[Riddarholmen]]u, blizu [[Kraljevska palača u Stockholmu|kraljevske palače]] u [[Stockholm]]u.
'''Crkva Riddarholmen''' ([[švedski]]: Riddarholmskyrkan) je [[grob]]na [[crkva]] [[Švedska|švedskih]] vladara. Nalazi se na [[otok]]u [[Riddarholmen]]u, blizu [[Kraljevska palača u Stockholmu|kraljevske palače]] u [[Stockholm]]u.


[[Danas]] se [[crkva]] koristi samo za ukope i prigodne svrhe. Švedski vladari od [[Gustav II. Adolf|Gustava Adolfa]] (poginuo [[1632]].) do [[Gustav V. Švedski|Gustava V.]] (umro [[1950]].) pokopani su ovdje (uz iznimke kao što je sveta kraljica [[Kristina Švedska|Kristina]], koja je pokopana u [[Bazilika Svetog Petra|bazilici Svetog Petra]] u [[Rim]]u). U Riddarholmenu su pokopani i raniji vladari [[Magnus III.]] (umro [[1290]].) i [[Karlo VIII. Švedski]] (umro [[1470]]). Neki su švedski vladari pokopani na kraljevskom groblju [[Kungliga begravningsplatsen]].
[[Danas]] se [[crkva]] koristi samo za ukope i prigodne svrhe. Švedski vladari od [[Gustav II. Adolf|Gustava Adolfa]] (poginuo [[1632.]]) do [[Gustav V. Švedski|Gustava V.]] (umro [[1950.]]) pokopani su ovdje (uz iznimke kao što je sveta kraljica [[Kristina Švedska|Kristina]], koja je pokopana u [[Bazilika Svetog Petra|bazilici Svetog Petra]] u [[Rim]]u). U Riddarholmenu su pokopani i raniji vladari [[Magnus III.]] (umro [[1290.]]) i [[Karlo VIII. Švedski]] (umro [[1470.]]). Neki su švedski vladari pokopani na kraljevskom groblju [[Kungliga begravningsplatsen]].


Crkva Riddarholmen jedna je od najstarijih [[zgrada]] u [[Stockholm]]u, jer pojedini dijelovi potječu s kraja 13. stoljeća, kada je izgrađena kao [[franjevci|franjevački]] [[samostan]]. Nakon [[reformacija|protestantske reformacije]], samostan je zatvoren, a zgrada pretvorena u protestantsku crkvu. [[Zvonik]] je dizajnirao [[Willem Boy]] tijekom vladavine [[Ivan III. Vasa|Ivana III.]], ali su uništeni udarom [[grom]]a [[28. srpnja]] [[1835]]., nakon čega su zamijenjeni sa sadašnjim [[toranj|tornjem]] od [[lijevano željezo|lijevanoga željeza]].
Crkva Riddarholmen jedna je od najstarijih [[zgrada]] u [[Stockholm]]u, jer pojedini dijelovi potječu s kraja 13. stoljeća, kada je izgrađena kao [[franjevci|franjevački]] [[samostan]]. Nakon [[reformacija|protestantske reformacije]], samostan je zatvoren, a zgrada pretvorena u protestantsku crkvu. [[Zvonik]] je dizajnirao [[Willem Boy]] tijekom vladavine [[Ivan III. Vasa|Ivana III.]], ali su uništeni udarom [[grom]]a [[28. srpnja]] [[1835.]], nakon čega su zamijenjeni sa sadašnjim [[toranj|tornjem]] od [[lijevano željezo|lijevanoga željeza]].


Grbovi vitezova kraljevskoga [[Red Serafina|Reda Serafina]] su u [[zid]]ovima crkve. Kad vitez Reda umre, njegov [[grb]] visi u crkvi, a tijekom [[pogreb]]a crkvena [[zvono|zvona]] zvone neprekidno od 12 do 13h.
Grbovi vitezova kraljevskoga [[Red Serafina|Reda Serafina]] su u [[zid]]ovima crkve. Kad vitez Reda umre, njegov [[grb]] visi u crkvi, a tijekom [[pogreb]]a crkvena [[zvono|zvona]] zvone neprekidno od 12 do 13h.

Inačica od 22. ožujka 2021. u 01:25

Crkva Riddarholmen

Crkva Riddarholmen (švedski: Riddarholmskyrkan) je grobna crkva švedskih vladara. Nalazi se na otoku Riddarholmenu, blizu kraljevske palače u Stockholmu.

Danas se crkva koristi samo za ukope i prigodne svrhe. Švedski vladari od Gustava Adolfa (poginuo 1632.) do Gustava V. (umro 1950.) pokopani su ovdje (uz iznimke kao što je sveta kraljica Kristina, koja je pokopana u bazilici Svetog Petra u Rimu). U Riddarholmenu su pokopani i raniji vladari Magnus III. (umro 1290.) i Karlo VIII. Švedski (umro 1470.). Neki su švedski vladari pokopani na kraljevskom groblju Kungliga begravningsplatsen.

Crkva Riddarholmen jedna je od najstarijih zgrada u Stockholmu, jer pojedini dijelovi potječu s kraja 13. stoljeća, kada je izgrađena kao franjevački samostan. Nakon protestantske reformacije, samostan je zatvoren, a zgrada pretvorena u protestantsku crkvu. Zvonik je dizajnirao Willem Boy tijekom vladavine Ivana III., ali su uništeni udarom groma 28. srpnja 1835., nakon čega su zamijenjeni sa sadašnjim tornjem od lijevanoga željeza.

Grbovi vitezova kraljevskoga Reda Serafina su u zidovima crkve. Kad vitez Reda umre, njegov grb visi u crkvi, a tijekom pogreba crkvena zvona zvone neprekidno od 12 do 13h.