Tekija: razlika između inačica
m →top: objekat u objekt, replaced: objekat → objekt |
m uklonjena kategorija Islamski vjerski objekti; dodana kategorija Islamski vjerski objekti u Bosni i Hercegovini uz pomoć dodatka HotCat |
||
Redak 13: | Redak 13: | ||
Od pada [[Kraljevina Bosna|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su [[Mevlevije|mevlevijskom]], [[Kadirije|kadirijskom]], [[Nakšibendije|nakšibendijskom]], [[Rifaije|rifajitskom]] i [[Halvetije|halvetijskom]] tarikatu. |
Od pada [[Kraljevina Bosna|Bosanske Kraljevine]] do danas podignuto je više od četrdeset tekija. [[Evlija Čelebija]] piše i o većem broju. Pripadale su [[Mevlevije|mevlevijskom]], [[Kadirije|kadirijskom]], [[Nakšibendije|nakšibendijskom]], [[Rifaije|rifajitskom]] i [[Halvetije|halvetijskom]] tarikatu. |
||
[[Kategorija:Islamski vjerski objekti]] |
[[Kategorija:Islamski vjerski objekti u Bosni i Hercegovini]] |
||
[[Kategorija:Derviški redovi]] |
[[Kategorija:Derviški redovi]] |
Inačica od 28. travnja 2021. u 15:36
Tekija je bogomolja u kojoj se okupljaju, borave i vrše vjerske obrede derviši (sufije).
U Bosni i Hercegovini pojavljuju se dolaskom islama u 15. stoljeću, mada su neke izgrađene i prije dolaska Osmanlija poput Mevlevijske tekije na Bembaši koju je izgradio Isa-beg Isaković 1461. godine. Riječ tekija je perzijskog porijekla: tekke.
Tekije su građene na ulazu u grad odnosno kasabu i često su predstavljale prvi izgrađeni objekt. Gradili su ih derviši, najčešće šejhovi. Služile su i kao mjesta za odmor ili prenoćište za putnike namjernike.
Neke od poznatijih tekija u Bosni i Hercegovini su tekija na vrelu Bune u Blagaju i Hadži Sinanova tekija u Sarajevu, kao i tekija u Kaćunima.
Od pada Bosanske Kraljevine do danas podignuto je više od četrdeset tekija. Evlija Čelebija piše i o većem broju. Pripadale su mevlevijskom, kadirijskom, nakšibendijskom, rifajitskom i halvetijskom tarikatu.