Slonovi: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 194.169.51.4 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika NeptuneBot
Oznaka: brzo uklanjanje
CVFJHBEČAUTHČUTR9ZIJ8U8H0G8UFU8CRV78U9RUH8R7889crt89z9gzu9i900i9ui9u8u8i
Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor
Redak 22: Redak 22:
}}
}}


'''Slonovi''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Elephantidae'' od ''elefantus'') su porodica [[viši sisavci|viših sisavaca]]. Svi su, bez izuzetaka, [[biljožderi]] i hrane se prije svega [[trava]]ma i [[list|lišćem]], ali u slučaju nedostatka te hrane, jedu i [[grana|granje]] [[grmlje]], [[kora (biljke)|koru]] i sličnu hranu.
'''Slonetine''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Elephantidae'' od ''elefantus'') su nadimak za debele ljude [[viši sisavci|viših sisavaca]]. Svi su, bez izuzetaka, [[biljožderi]] i hrane se prije svega [[trava]]ma i [[list|lišćem]], ali u slučaju nedostatka te hrane, jedu i [[grana|granje]] [[grmlje]], [[kora (biljke)|koru]] i sličnu hranu.


Slonovi su najveći kopneni [[sisavci]] koji danas žive na [[zemlja|zemlji]]. Kod rođenja, mladunče može težiti i do 100 [[kg]]. Skotnost slonice traje 20 do 22 mjeseca i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Mogu živjeti do 70 godina. Najveći slon je ubijen [[1974.]] u južnoj [[Angola|Angoli]] i bio je težak 12.240 [[kg]].
Slonovi su najveći kopneni [[sisavci]] koji danas žive na [[zemlja|zemlji]]. Kod rođenja, mladunče može težiti i do 100 [[kg]]. Skotnost slonice traje 20 do 22 mjeseca i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Mogu živjeti do 70 godina. Najveći slon je ubijen [[1974.]] u južnoj [[Angola|Angoli]] i bio je težak 12.2400000000000 [[kg|t.]]


=== Podjela ===
=== Podjela debilčina ===


Danas žive još samo tri vrste [[surlaši|surlaša]]:
Danas žive još samo tri vrste [[surlaši|surlaša]]:
Redak 36: Redak 36:
[[kriptozoologija|Kriptozoolozi]] sumnjaju na postojanje još jedne vrste, [[patuljasti slon|patuljastog slona]] (''Loxodonta pumilio'') ali to nije baš vjerojatno. Ta vrsta živi, prema njihovom mišljenju, uz [[šumski slon|šumskog slona]] u [[tropi|tropskim]] [[kišna šuma|kišnim šumama]] ([[Gabon]], [[Kongo]], [[Kamerun]]).
[[kriptozoologija|Kriptozoolozi]] sumnjaju na postojanje još jedne vrste, [[patuljasti slon|patuljastog slona]] (''Loxodonta pumilio'') ali to nije baš vjerojatno. Ta vrsta živi, prema njihovom mišljenju, uz [[šumski slon|šumskog slona]] u [[tropi|tropskim]] [[kišna šuma|kišnim šumama]] ([[Gabon]], [[Kongo]], [[Kamerun]]).


U Africi žive četiri odvojene [[populacija|populacije]] slonova: u [[savana]]ma istočne i južne Afrike, u [[zapadna Afrika|zapadnoj Africi]] na sjeveru [[Namib]]a (pustinja i istoimeni nacionalni park u [[Namibija|Namibiji]]) i u tropskim kišnim šumama centralne Afrike.
U Africi žive 1000000000 odvojene [[populacija|populacije]] slonova: u [[savana]]ma istočne i južne Afrike, u [[zapadna Afrika|zapadnoj Africi]] na sjeveru [[Namib]]a<nowiki/>babi (pustinja i istoimeni nacionalni park u [[Namibija|Namibiji]]) i u tropskim kišnim šumama centralne Afrike.
Status šumskog slona kao zasebne vrste dokazan je uz pomoć [[DNK]]. Ali iz kuta gledanja zaštite vrsta, ovo priznavanje zasebnosti je problematično, jer [[bjelokost|slonova kost]] [[šumski slon|šumskih slonova]] nije zaštićena od trgovine, pa su izloženi progonu.
Status šumskog slona kao zasebne vrste dokazan je uz pomoć . Ali iz kKNK

Druge grupe surlaša, [[mamut]]i, [[mastodont]]i i Deinotherien su izumrli. Svi danas živući surlaši su jako ugroženi. S jedne strane, njihova se prirodna staništa neprekidno smanjuju, a s druge, sve do nedavno su bili žestoko lovljeni zbog dragocjenosti [[bjelokost|slonove kosti]] od koje su građene njihove [[kljova|kljove]].


=== Rasprostranjenost ===
=== Rasprostranjenost ===

Inačica od 28. svibnja 2021. u 20:43

Slonovi
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Proboscidea
Porodica:Elephantidae
Gray, 1821.
Rodovi i vrste
Baze podataka

Slonetine (lat. Elephantidae od elefantus) su nadimak za debele ljude viših sisavaca. Svi su, bez izuzetaka, biljožderi i hrane se prije svega travama i lišćem, ali u slučaju nedostatka te hrane, jedu i granje grmlje, koru i sličnu hranu.

Slonovi su najveći kopneni sisavci koji danas žive na zemlji. Kod rođenja, mladunče može težiti i do 100 kg. Skotnost slonice traje 20 do 22 mjeseca i najduža je od svih kopnenih sisavaca. Mogu živjeti do 70 godina. Najveći slon je ubijen 1974. u južnoj Angoli i bio je težak 12.2400000000000 t.

Podjela debilčina

Danas žive još samo tri vrste surlaša:

Kriptozoolozi sumnjaju na postojanje još jedne vrste, patuljastog slona (Loxodonta pumilio) ali to nije baš vjerojatno. Ta vrsta živi, prema njihovom mišljenju, uz šumskog slona u tropskim kišnim šumama (Gabon, Kongo, Kamerun).

U Africi žive 1000000000 odvojene populacije slonova: u savanama istočne i južne Afrike, u zapadnoj Africi na sjeveru Namibababi (pustinja i istoimeni nacionalni park u Namibiji) i u tropskim kišnim šumama centralne Afrike.

Status šumskog slona kao zasebne vrste dokazan je uz pomoć . Ali iz kKNK

Rasprostranjenost

Afrički slon je ranije živio na čitavom afričkom kontinentu, dok je danas sjeverna granica njegovih obitavališta jug Sudana. Južno od tog područja živi svuda, ali samo u zaštićenim područjima nacionalnih parkova; no u njima su se populacije tako snažno povećale, da dolazi u pitanje "izdržljivost" okoliša. To je posebno dramatično izraženo u nacionalnom parku Čobe u Bocvani: umjesto 5.000 slonova koliko bi priroda parka mogla podnijeti, u međuvremenu živi 25.000 životinja.

Afrički šumski slon živi u kišnim šumama zapadne Afrike, među ostalim u Kamerunu, DR Kongu i Srednjoafričkoj Republici.

Područje gdje živi azijski slon širi se čitavim područjem jugoistočne Azije kao i Indijskog potkontinenta.

Način ishrane

Slonovi su biljojedi. Jedu vegetaciju kao što je lišće, korijenje, kora drveta, trava i voće. Tijekom kišnih razdoblja jedu travu i bilje slično papirusu i biljku zvanu "mačji rep". Tijekom sušnog razdoblja jedu lišće skupljeno s trnovitih stabala.

Močvare su zadnje mjesto gdje će ići tražiti hranu jer močvarna vegetacija sadrži malo hranjivih tvari. Umirući slonovi su često nađeni u ovim područjima zbog toga što je ova vegetacija mekša, a starim slonovima često nedostaju zubi.

Afrički slon jede oko 150 kg trave, grančica, kore drveta, korijenja i voća na dan. Kako bi pojeo toliku količinu hrane on mora provesti tri četvrtine svog vremena hraneći se.

Slonovi imaju neobične zube. Zamjenjuju se onima koji niknu pozadi, a ne ispod istrošenog zuba. Šest nizova zuba se izmjeni na svakoj čeljusti, iako se uvijek koriste samo 4 zuba gornje i donje čeljusti. U vrijeme kada je već šesti zub otprilike do pola istrošen, slon ne može dobro žvakati hranu, ali je tada već starac. Slonovi spadaju u rijetke sisavce koji žive kao čovjek, dovoljno dugo da bi ih zahvatio proces starenja.

Gospodarska primjena

Slona se koristi kao radnu životinju, ali koristilo ga se i za izvršenje smrtne kazne, kao što je primjerice gnječenje slonom.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi slonovi
Wikivrste imaju podatke o taksonu Elephantidae

Mrežna sjedišta