Wikipedija:Pravila i smjernice/prijedlog

Pravila i smjernice projekta Wikipedije na hrvatskom jeziku razvija zajednica suradnika u svrhu pojašnjavanja načela, uspostavljanja optimalnog načina rada, razrješavanja sukoba, te općenito unapređenja cilja stvaranja slobodne, pouzdane enciklopedije. Prije početka doprinošenja nije nužno pročitati nijedno pravilo ili smjernicu. Pet stupova Wikipedije popularan su sažetak relevantnih načela.

Iako Wikipedija općenito ne koristi čvrsta pravila, stranice s pravilima i smjernicama opisuju načela i najbolje postupke do koje se dolazi konsenzusom zajednice. Pravila su standardi kojih bi se obično trebali pridržavati svi suradnici, a smjernice općenito služe predstavljanju najbolje postupke pri provođenju pravila u određenom kontekstu. Pravila i smjernice uvijek se trebaju provoditi uz dozu zdravog razuma.

Ova stranica o pravilima navodi standarde zajednice vezane uz organizaciju, životni ciklus, održavanje i pridržavanje pravilima, smjernicama i vezanim stranicama Wikipedije na hrvatskom. Ona se ne odnosi na druga Wikipedijina izdanja. Za obuhvatan popis, pogledajte popis pojedinačnih pravila i smjernica.

Porijeklo

en:Wikipedia:Administration#Human and legal administration

Wikipedijom upravlja neprofitna Zaklada Wikimedia koja zadržava određena zakonska prava. Za popis pravila Zaklade pogledati Wikimedijinu stranicu o pravilima. Također pogledati . No svaka Wikipedia je u pravilu samostalan projekt kojim upravlja njegova zajednica. Njezina pravila i smjernice trebaju odražavati WP:Konsenzus zajednice.

Uloga

en:Wikipedia:The difference between policies, guidelines and essays
en:WP:POLICIES
en:WP:GUIDES

Pravila su među suradnicima općeprihvaćena i opisuju standarde koje bi većina suradnika većinom vremena trebala slijediti. Sva pravila sadržana su na stranici Wikipedija:Pravila Wikipedije i u kategoriji Kategorija:Pravila Wikipedije.

Smjernice predstavljaju konsenzusom zamišljen i prihvaćen optimalan način rada Wikipedije. Iako bi suradnici trebali pokušati slijediti smjernice, najbolje im je prilaziti sa zdravim razumom jer su ponekad opravdane iznimke. Popis smjernica nalazi se u na stranici Wikipedija:Smjernice Wikipedije i u kategoriji Kategorija:Smjernice Wikipedije.

Eseji su zapisana razmišljanja ili savjeti jednoga ili više suradnika koja nisu prihvaćena konsenzusom. Ona ne zastupaju mišljenje cijele zajednice i za njihovo pisanje nije potrebno ničije dopuštenje. Eseji za koje njihov autor ne želi da ih se mijenja ili eseji koji proturječe općeprihvaćenom konsenzusu pripadaju u stranice suradnika. Za više informacija, pogledajte Wikipedija:Eseji.

Ostale administrativne stranice u imenskom prostoru Wikipedija uključuju:

• Procesualne stranice koje olakšavaju primjenu pravila i smjernica, kao npr. Wikipedija:Zahtjev za brisanje stranice,
• Stranice Wikiprojekata,
• Podprostor Pomoć sadrži informativne stranice, te stranice s tehničkim podacima,
• Pomoćne stranice koje detaljnije razjašnjavaju pravila i smjernice,
• Stranice za raspravu o Wikipediji i oglasne ploče za komunikaciju među suradnicima, te
• Povijesne stranice koje su zastarjele.

Iako ove navedene stranice nisu pravila ili smjernice, svejedno mogu sadržavati vrijedne savjete i informacije.

Pridržavanje

en:WP:ADHERENCE

Držite se zdravog razuma pri interpretaciji i primjeni pravila i smjernicama. Pravila imaju povremene iznimke. Tim rečeno, tko prekrši duh pravila može biti opomenut ili sankcioniran čak i ako nije tehnički prekršio pravilo.

O tome je li pravilo ili smjernica precizan opis najbolji postupak utvrđuje se konsenzusom.

Na stranicama za razgovor i u sažecima načinjenih promjena ponekad se na relevantna pravila i smjernice ukazuje prečacima. Na primjer, prečac WP:BVI označava pravilo koje zabranjuje postavljanja na Wikipediju vlastitih istraživanja; WP:NPOV označava pravilo o obveznom nepristranom gledištu, a WP:ŽŽO označava pravilo o pisanju životopisa živih osoba. Slični prečaci koriste se za druge stranice projekta, uključujući eseje i vodiče. Prečac stoga ne naznačuje nužno da je tako povezana stranica ima status pravila ili smjernice ili da je od zajednice prihvaćena konsenzusom.

Provođenje

en:WP:ENFORCE

Provođenje pravila na Wikipediji slično je drugim društvenim interakcijama. Ako koji suradnik prekrši standarde zajednice koji su opisani u pravilima i smjernicama, drugi ga suradnici mogu uvjeriti da se drži prihvatljivijeg obrasca ponašanja, s vremenom pristupajući oštrijim sredstvima, kao što su ovlasti administratora i stjuarda. U slučaju teškog kršenja normi ponašanja, oni mogu relativno brzo primijeniti oštrije metode. Djelovanje protivno načelima predstavljenima na ovim stranicama, a naročito stranicama o pravilima, vjerojatno se neće pokazati prihvatljivim, iako je moguće uvjeriti ostale suradnike ako je kakva iznimka opravdana. To znači da i pojedinačni suradnici (uključujući i vas) provode i primjenjuju pravila i smjernice.

U slučajevima kada je jasno da suradnik djeluje protivno pravilu (ili protivno smjernici na način da pri tome krši pravilo), pogotovo ako to čini namjerno i uporno, taj suradnik može biti privremeno ili trajno blokiran od strane administratora. U slučajevima kada je postupak razrješavanja sukoba neefikasan, Arbitražni odbor ima vlast nad rješavanjem situacija remećenja ili drugih osjetljivih situacija.

Sadržaj

en:Wikipedia:Avoid instruction creep

Pravila i smjernice trebaju:

• Biti jasne. Treba izbjegavati ezoterične i kvazilegalne pojmove, kao i pretjerano pojednostavljen jezik. Pri pisanju jezik treba biti jasan, izravan, nedvosmislen i specifičan. Treba izbjegavati propovijedanje i općenitosti. Čak i u smjernicama, pomoćnim stranicama i drugim stranicama koja ne sadržavaju pravila, ne treba se bojati izravno reći suradnicima da nešto trebaju ili moraju učiniti.
• Biti što je moguće jezgrovitije, ali ne više od toga. Preopširnost nije pouzdana obrana protiv pogrešnog interpretiranja. Izostavite nepotrebne riječi. Izravno, koncizno pisanje često je jasnije od nesuvislog i razbacanog teksta. Radi dodatnog pojašnjenja mogu se koristiti fusnote i poveznice na druge stranice.
• Naglašavati duh pravila. Očekujte da će se suradnici držati zdravog razuma. Ako je duh pravila jasan, nije potrebno dodati riječ više.
• Držati se opsega i izbjegavati suvišne misli. Jasno identificirajte svrhu i opseg pri početku stranice, jer mnogi čitatelji samo čitaju početak. Sadržaj bi trebao biti unutar opsega pravila kojim se bavi. Kada se opseg jedne stranice preklapa s opsegom druge, suvišan tekst treba održati minimumalnim. Kada jedno pravilo upućuje na drugo, to treba naznačiti kratko, jasno i eksplicitno.
• Izbjegavati pretjerano povezivanje. Poveznice na pravila, smjernice, eseje i članke trebaju biti korištene samo onda kada je potrebno pojašnjenje ili kada čitatelja treba uputiti u kontekst. Poveznice na druge savjetodavne stranice mogu greškom na njih prenijeti autoritet pravila. Jasno treba naznačiti kada je povezana stranica strogo mjerodavna, a kada nije.
• Međusobno ne proturječiti. Stav zajednice ne može istovremeno biti "A" i "ne A". Kada među stranicama postoji neusklađenost, nepodudarnost ili proturječje, suradnici bi raspravom trebali odlučiti koji predstavljeni stav najjasnije odražava stav zajednice i ispraviti stranice kako bi ga ispravno odrazile. Takva rasprava trebala bi se voditi na jednoj stranici za razgovor, a s pozivom na raspravu na drugim stranicama o kojima se također raspravlja, inače bi ispravci mogli međusobno se proturječiti.

Pravila i smjernice nisu dio enciklopedije

en:WP:NOTPART

Wikipedijina sadrži mnoga pravila i smjernice vezane uz prirodu enciklopedijskog sadržaja. Standardi koje enciklopedija zahtijeva uključuju provjerljivost, neutralnost, poštovanje prema živim osobama i drugo.

Pravila, smjernice i procesualne stranice same po sebi nisu dijelom enciklopedije same. Samim time one se općenito ne trebaju pridržavati istog standarda ili stila pisanja kao enciklopedijski članci, te ih stoga nije potrebno potkrjepljivati pouzdanim izvorima kako bi ih se učinilo provjerljivima, niti ih je potrebno artikulirati s neutralnog gledišta, niti se pozivati na autoritet stručnjaka u oblikovanju Wikipedijinog načina rada. Umjesto svega toga sadržajem tih stranica upravlja zajednica suradnika uspostavljanjem konsenzusa o njihovom stvaranju i održavanju, a stil pisanja treba biti jasan, izravan i koristan ostalim suradnicima.

No stranice o pravilima i smjernicama svejedno se trebaju pridržavati Wikipedijinih zakonskih i pravila ponašanja, kao i ostalih pravila koje se odnose na stranice izvan glavnog, enciklopedijskog sadržaja. Na primjer, suradnici ne smiju kršiti autorska prava nigdje na Wikipediji. Uređivački ratovi također su zabranjeni svugdje, uključujući stranice o pravilima i smjernicama.

Životni ciklus

en:WP:PGLIFE

Mnoge od najprihvaćenijih pravila i smjernica razvijene su prema načelima koja su prihvaćena kao temeljna od samog začeća Wikipedije. Druga su razvijena kao rješenje za učestale probleme ili za ometanja rada. Stranice o pravilima i smjernicama rijetko se uspostavljaju bez presedana i uvijek zahtijevaju snažnu potporu zajednice. Pravila i smjernice mogu se uspostaviti novim prijedlozima, unaprijeđenjem, te reorganizacijom postojećih pravila i smjernica spajanjem ili razdvajanjem.

Eseji i informativne stranice mogu se uspostaviti dodavanjem predloška {{Upute}} [dodati vezane predloške]

Trenutni prijedlozi za pravila i smjernice mogu se pronaći u kategoriji en.wiki: Wikipedia proposals, a neprihvaćeni prijedlozi mogu se pronaći u kategoriji en.wiki: Wikipedia failed proposals. Svi suradnici slobodno mogu ostaviti svoj komentar prijedlozima.

Predlaganje pravila i smjernica

Prijedlozi za nove smjernice i pravila iziskujuu raspravu i visoka razina konsenzusa cijele zajednice za promicanje u smjernice ili politike. Dodavanje predloška {{ policy}} na stranicu bez potrebnog konsenzusa ne znači da je stranica pravilo, čak i ako stranica sažima ili kopira pravila. Najčešće nova politika ili smjernica dokumentira postojeću praksu, umjesto da predloži promjenu onoga što iskusni urednici već odluče učiniti.

Primjer postupka predlaganja

Jednim od mogućih načina predlaganja pravila ili smjernica prolazi kroz sljedeće faze:

1. razmjena ideja ili razmišljanja,
2. nacrt prijedloga,
3. prijedlog,
4. novo pravilo ili smjernica.

Prvi je korak pisanje što je moguće boljeg prijedloga. Autori mogu od drugih suradnika zatražiti povratne informacije u Kafiću ili unutar vezanog Wikiprojekta. O izmjenama i dopunama prijedloga može se raspravljati na stranici za razgovor prijedloga. Od kritične je važnosti prijedlog poboljšati u skladu sa savjetima i primjedbama drugih suradnika. Konsenzus se može izgraditi samo raspravom i uzimanjem u obzir mišljenja svih suradnika.

Kada se procijeni da je početni prijedlog dobro napisan i kada su moguće primjedbe unutar užeg kruga suradnika razriješene, tada se uz prijedlog predstavlja široj zajednici predstavljanjem na stranici Wikipedija:Zahtjev za komentare. Tako se može objasniti zašto se prijedlog smatra poželjnim i na koji način bi njegovo uvođenje poboljšalo rad Wikipedije. Prijedlog se označuje predloškom {{prijedlog}} čime se stranica također primjereno kategorizira.

Otvaranje novog zahtjeva za komentar poželjno je priopćiti u kafiću, a također bi se trebalo obavijestiti pojedinačne zainteresirane skupine ili pojedince. Ako prijedlog obuhvaća samo jedan dio sadržaja, o njemu se suradnike može obavijestiti i na pojedinačnim tematski povezanim Wikiprojektima. Ako se prijedlog bavi postojećim pravilom ili smjernicom, potrebno je ostaviti obavijest na stranici za razgovor pravila ili smjernice. U slučajevima kada se prijedlog smatra osobito važnim može se za vrijeme trajanja rasprave oglasiti alatom Sitenotice čime se obavijest pri vrhu stranice prikazuje svim čitateljima. Zahtjevi za komentare uobičajeno se drže otvorenima barem tjedan dana ili koliko je potrebno za zaključivanje rasprave.

Pri davanju obavijesti korisnicima osobito je važno poziv prenijeti neutralnim jezikom bez pokušaja utjecanja na odluke suradnika.

Suradnici bi trebali odgovarati na prijedloge na način koji pomaže pronalaženju konsenzusa. Misli se trebaju izraziti, pitanja postaviti i primjedbe predstaviti. Mnogi suradnici radi lakše ocjene konsenzusa svoje odgovore započinju glasom ZA, PROTIV i sl., no ne treba zaboraviti kako je svrha pritom pronalaženje konsenzusa razmjenom mišljenja, a ne prebrojavanjem glasova.

Privođenje rasprave kraju zahtijeva pažljivu ocjenu zaprimljenih komentara kako bi se utvrdilo postojanje konsenzusa. Ono ne zahtijeva intervenciju administratora i može ga obaviti bilo koji suradnik s potrebnim iskustvom, koji nije uključen u raspravu i koji je upoznat sa svim pravilima i smjernicama vezanim uz prijedlog. Sljedeće točke važne su pri ocjenu konsenzusa:

• Konsenzus o pravilima i smjernicama trebao bi biti razmjerno čvrst, ali jednoglasnost nije obvezna.
• Zajednica, a ne samo uzak krug suradnika, mora biti upoznata s postojanjem prijedloga.
• Potrebno je uzeti u obzir snagu prijedloga odgovarajući na ova pitanja:
  • Jesu li razriješene glavne primjedbe?
  • Proturječi li prijedlog postojećim pravilima ili smjernicama?
  • Može li se predloženo pravilo ili smjernica uklopiti u postojeće?
  • Je li predloženo pravilo ili smjernica izlišno unutar postojećih pravila ili smjernica?
• Status prijedloga ne ocjenjuje se prebrojavanjem glasova. Glasovanje nije zamjena za raspravu, niti brojčani iznos nužno naznačuje konsenzus.
• Ako se niti u razumnome roku ne dođe do konsenzusa, prijedlog nije prošao. ako je konsenzus nejasan ili neutralan i ako nije izvjesno da će se proijeniti, prijedlog također nije prošao.

Rasprava se tada može zatvoriti jednim od sljedećih odluka: Prošao, Nema konsenzusa ili Nije prošao uz kratku obavijest o zaključcima rasprave. Prijedlog treba ažurirati tako da jasno naznačuje postojanje ili nepostojanje konsenzusa. Predložak {{Prijedlog}} se briše i zamjenjuje se prikladnim drugim predloškom, već prema ishodu rasprave.

Ako prijedlog nije prošao, oznaka o neuspjelom prijedlogu ne treba se obrisati. Uobičajeno je radi popravljanja sadržanog problema ili drugog pokušaja izgradnje konsenzusa uklanjanjem kontroverznijih dijelova produktivnije popraviti neprihvaćeni prijedlog nego pisati ga ispočetka.