Ortorompski kristalni sustav: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
sa sh.wiki+dorada |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Brookit2 Pakistan.jpg|mini|250px|Primjer ortorompskog kristala, [[brookit]]]] |
[[Datoteka:Brookit2 Pakistan.jpg|mini|250px|Primjer ortorompskog kristala, [[brookit]]]] |
||
U [[kristalografija|kristalografiji]], '''ortorompski kristalni sustav''' predstavlja jedan od sedam načina po kojima se u prirodi odvija kristalizacija. Ovaj sustav ima rešetku nastalu izduživanjem kubične rešetke, čime nastaje pravokutna [[prizma]] |
U [[kristalografija|kristalografiji]], '''ortorompski kristalni sustav''' predstavlja jedan od sedam načina po kojima se u prirodi odvija kristalizacija. Ovaj sustav ima rešetku nastalu izduživanjem kubične rešetke, čime nastaje pravokutna [[prizma]] s pravokutnom bazom (''a'' x ''b'') i visinom ''c'', gdje je ''a'' ≠ ''b'' ≠ ''c''. Okarakteriziran je s tri međusobno okomita elementarna vektora različitih duljina, tako da su kutovi: '''α = β = γ = 90°'''<ref>[http://glossary.periodni.com/rjecnik.php?hr=ortorompski+kristalni+sustav Kemijski rječnik,], pristupljeno 13. svibnja 2013.</ref> |
||
Ortorompska rešetka može biti predstavljena s četiri [[Bravaisove rešetke]]: primitivnom, bazno centriranom, unutarnje centriranom, i površinski centriranom. |
Ortorompska rešetka može biti predstavljena s četiri [[Bravaisove rešetke]]: primitivnom, bazno centriranom, unutarnje centriranom, i površinski centriranom. |
||
Posljednja izmjena od 31. prosinca 2021. u 07:22
U kristalografiji, ortorompski kristalni sustav predstavlja jedan od sedam načina po kojima se u prirodi odvija kristalizacija. Ovaj sustav ima rešetku nastalu izduživanjem kubične rešetke, čime nastaje pravokutna prizma s pravokutnom bazom (a x b) i visinom c, gdje je a ≠ b ≠ c. Okarakteriziran je s tri međusobno okomita elementarna vektora različitih duljina, tako da su kutovi: α = β = γ = 90°[1] Ortorompska rešetka može biti predstavljena s četiri Bravaisove rešetke: primitivnom, bazno centriranom, unutarnje centriranom, i površinski centriranom.
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ Kemijski rječnik,, pristupljeno 13. svibnja 2013.