Filip Lastrić: razlika između inačica
m Bot:Mijenja Image u Slika |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Slika:Lastric.jpg|frame|right|250px|Filip Lastrić]] |
[[Slika:Lastric.jpg|frame|right|250px|Filip Lastrić]] |
||
'''Filip Lastrić''' (Oćevija kod [[Vareš]]a, [[1700]].- [[Kraljeva Sutjeska]] [[1783]].) - obiteljskim imenom Martin Jakovović, hrvatski povjesničar |
'''Filip Lastrić''' (Oćevija kod [[Vareš]]a, [[1700]].- [[Kraljeva Sutjeska]] [[1783]].) - obiteljskim imenom Martin Jakovović, [[franjevac]] i hrvatski povjesničar i [[putopis]]ac, "otac" BiH-[[historiografija|historiografije]]. |
||
Kao dječak školuje se kod [[franjevci|franjevaca]] u Kraljevoj Sutjesci, potom u [[Italija|Italiji]] studira [[bogoslovlje]] i [[filozofija|filozofiju]]. Za svećenika zaređen 1724. Lektor filozofije u [[Požega|Požegi]] i učitelj novaka u Sutjesci gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, redodržavnik (provincijal) redodržave [[Bosna Srebrena|Bosne Srebreničke]] čija je prava uspješno branio. |
Kao dječak školuje se kod [[franjevci|franjevaca]] u Kraljevoj Sutjesci, potom u [[Italija|Italiji]] studira [[bogoslovlje]] i [[filozofija|filozofiju]]. Za svećenika zaređen 1724. Lektor filozofije u [[Požega|Požegi]] i učitelj novaka u Sutjesci gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, redodržavnik (provincijal) redodržave [[Bosna Srebrena|Bosne Srebreničke]] čija je prava uspješno branio. |
||
| Redak 9: | Redak 9: | ||
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i [[logika|logike]] (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Pisac čija su djela na hrvatskome znatan doprinos početcima standardizacije [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] novoštokavske osnovice. |
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i [[logika|logike]] (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Pisac čija su djela na hrvatskome znatan doprinos početcima standardizacije [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] novoštokavske osnovice. |
||
Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović su ga smatrali i putopiscem; putopisne djelove njegovih uradaka su uvrstili u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984.. |
|||
== Djela == |
|||
== Vanjske poveznice == |
|||
*[http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj67/67_07.htm Fra Filip Lastrić], članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67 |
|||
[[Kategorija:Franjevci|Lastrić, Filip]] |
|||
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari|Lastrić, Filip]] |
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari|Lastrić, Filip]] |
||
[[Kategorija:Hrvatski putopisci|Lastrić, Filip]] |
|||
Inačica od 6. kolovoza 2007. u 09:01
Filip Lastrić (Oćevija kod Vareša, 1700.- Kraljeva Sutjeska 1783.) - obiteljskim imenom Martin Jakovović, franjevac i hrvatski povjesničar i putopisac, "otac" BiH-historiografije.
Kao dječak školuje se kod franjevaca u Kraljevoj Sutjesci, potom u Italiji studira bogoslovlje i filozofiju. Za svećenika zaređen 1724. Lektor filozofije u Požegi i učitelj novaka u Sutjesci gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, redodržavnik (provincijal) redodržave Bosne Srebreničke čija je prava uspješno branio.
Na hrvatskom i latinskom jeziku objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela: Koristan nauk dilovati molitvu od pameti, Testimonium bilabium (latinski i hrvatski; 1755), Kratak način činiti put krixa (1758), Od' uzame (1765), Nediglnik dvostruk (1766), Svetgnjak (1766), Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta (1762; prijevod: Pregled starina bosanske provincije, 1977).
U Epitome Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je Illyricum sacrum izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i logike (Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam) i Commentariolum super Bosnensis Provincia. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i bibliograf Bosne i Hercegovine. Pisac čija su djela na hrvatskome znatan doprinos početcima standardizacije hrvatskoga jezika novoštokavske osnovice.
Fra Marko Karamatić i Ivan Lovrenović su ga smatrali i putopiscem; putopisne djelove njegovih uradaka su uvrstili u izbore književnosti bosanskih franjevaca 1982. i 1984..
Djela
Vanjske poveznice
- Fra Filip Lastrić, članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67