Posljednica

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Posljednica ili sekvencija je vrsta kršćanske pjesme iz srednjeg vijeka.

Izvodi se na nekim svetkovinama, a slijedi prije aleluje.

Posljednica govori o otajstvu slavlja koje se slavi.

Rimski misal za cijelu Crkvu ima pet posljednica:

  • na Uskrs (Victimae paschali) - u većini hrvatskih krajeva naziva se Svetoj žrtvi uskrsnici, a u dubrovačkom kraju naziva se Svetilištu vazmenome
  • na Duhove (Veni Sancte Spiritus - Dođi, Duše Presveti)
  • na Tijelovo (Lauda Sion - Hvali Sion)
  • na Žalosnu Gospu (Stabat Mater - Stala plačuć)
  • na Dušni dan (Dies irae - U dan onaj, u dan gnjeva)

Postoje neki obredi u Katoličkoj Crkvi koji imaju još neke posljednice. Primjer je dominikanski obred, koji ima posljednicu na Božić. Ta se posljednica, Laetabundus, može moliti (čitati ili pjevati):

Laetabundus je spjevao sv. Bernard iz Clairvauxa, a na hrvatski su ju preveli Dominik Budrović i Drago Kolimbatović.

Izvor[uredi | uredi kôd]