Postojanost pamćenja

Izvor: Wikipedija
[[ Slika:[2]|250x400px ]]
Postojanost pamćenja
Salvador Dalí, 1931.
ulje na platnu
24 × 33 cm
Muzej moderne umjetnosti u New Yorku, New York
Portal: Likovna umjetnost

Postojanost pamćenja (španjolski: La persistencia de la memoria, katalonski: La persistència de la memòria) je slavno ulje na platnu španjolskog nadrealističkog slikara Salvadora Dalíja iz 1931. godine. Jedno od njegovih najpoznatijih djela prvi put je prikazano u galeriji Julien Levy u New Yorku 1932. god., a od 1934. god. nalazi se u trajnom posjedu Muzeja moderne umjetnosti u New Yorku.[1]

Dali je 1954. naslikao Dezintegraciju Postojanosti pamćenja[2] kojom je svoju slavnu sliku rastavio na manje dijelove nagovještujući kako se nešto krije iza površine izvorne slike. Također je kasnije na ovoj slici temeljio mnoge svoje litografije i skulpture.[3]

Odlike[uredi | uredi kôd]

Slika prikazuje karakteristično Dalijevo prikazivanje „mekoće” i „tvrdoće”, što je bila tada vodeća teorija njegovog nadrealizma. Prema Dawnu Adesu „mekani satovi su nesvjesni simbolike relativnosti prostora i vremena, nadrealistička meditacija o kolapsu pojma uređenog svemira”.[4] No, kada su Dalija upitali da li je to zapravo istina i da li je u svojoj slici pokušao utjeloviti Einsteinovu Teoriju relativnosti, on je odgovorio kako to nije tako, već da satovi predstavljaju Camembert sir koji se topi na suncu.[5]

Na slici se u sredini prepoznaje ljudski lik u obliku „čudnog čudovišta”, za koju je Dali nekoliko puta spomenuo kako se zapravo radi o apstraktnom autoportretu. Ovaj lik koja blijedi zaravo predstavlja lik iz snova kojemu ne možemo točno odrediti fizionomiju i obris. Zatvoreno oko s trepavicama također naglašava snivanje. Možda je u pitanju Dalijev san, dok satovi predstavljaju prolaznost vremena koje osjeća snivač, ili postojanost vremena dok netko sniva. Narančasti sat u lijevom donjem kutu je prekriven mravima, što za Dalija predstavlja simbol propadanja.

Krajolik u pozadini predstavlja poluotok Cap de Creus, dok teška sjena u prvom planu pripada planini Pani. Mnoge njegove slike su inspirane ovim krajolicima iz Dalijeva rodnog kraja u Kataloniji.[6]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Dali, The Flamboyant Surrealist, The Vindicator, 28. siječnja 1989. (engl.) Preuzeto 3. listopada 2013.
  2. Salvador Dali Museum, St. Petersburg FL USA
  3. [1]Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. srpnja 2011. (Wayback Machine)
  4. Ades, Dawn. Dalí. Thames and Hudson, 1982.
  5. The Dali Dimension: Decoding the Mind of a Genius, Media 3.14-TVC-FGSD-IRL-AVRO.
  6. Salvador Dali. Surreal years. Art, paintings, and works (engl.) Preuzeto 3. listopada 2013.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]