Prijeđi na sadržaj

Prečko

Izvor: Wikipedija
Ulica Ivana Matetića Ronjgova, središnja ulica u Prečkom, i tramvaj Tatra KT4 na liniji broj 5, 2025.
Park Emila Cosetta u Prečkom, 2023.
Izmaglica ujutro s pogledom na Prečko krajem rujna 2009. godine.

Prečko je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na zapadnom dijelu grada na samom rubnom dijelu Trešnjevke, istočno od prigradskog naselja Savska Opatovina i Jankomira, a zapadno od Jaruna, te južno od Španskog. Mjesni odbor Prečko obuhvaća 235,06 hektara, a prema popisu iz 2021. ondje živi 13 795 stanovnika.[1]

Javni prijevoz

[uredi | uredi kôd]

U Prečkom se od 20. studenoga 2000. godine nalazi najzapadnije tramvajsko okretište u Zagrebu, produženo od okretišta Jarun.[2] Na njemu se danas okreću tramvajske linije 5 (Prečko – Park Maksimir) i 17 (Prečko – Borongaj).

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Krajem Drugoga svjetskog rata, Jugoslavenska armija u Prečkom je osnovala radni logor, koji je pripadao X. vojnoj korpusnoj oblasti.[3] Prema izvješću Generalštaba JA-a od 15. svibnja 1945., u logoru je tada bilo 15 000 zarobljenika.[3] Prema izvješću Odjeljenja zaštite naroda OZN-a za Hrvatsku, dne 14. kolovoza 1945. iz logora su otpuštena 772 zarobljenika, a u logoru ih je ostalo 77.[4]

Stambeno naselje Prečko izgradilo je zagrebačko građevinsko poduzeće GRO Vladimir Gortan.[5] U Prečkom se nalaze dvije osnovne škole: Nikola Tesla i Prečko.

Dana 20. kolovoza 1966. kardinal Franjo Šeper izdaje dekret o osnutku župe Novo Špansko. 4. rujna iste godine tadašnji pomoćni biskup zagrebački Franjo Kuharić zajedno s prvim župnikom Adamom Periškićem blagoslivlja bogoslužni prostor. Na Božić 1973. predviđena je lokacija za izgradnju župne crkve Presvetoga Trojstva, koju je u lipnju 1976. blagoslovio tada već nadbiskup Franjo Kuharić.[6]

Prigodom osnivanja općina u Gradu Zagrebu 1974., ponovno je formirana Općina Trešnjevka u sastav koje tada ulazi i naselje Prečko, u kojoj ostaje do ukidanja općina u Gradu Zagrebu 31. prosinca 1990. Prema podjeli ustanovljenoj Statutom Grada Zagreba iz 14. prosinca 1999., pripada Gradskoj četvrti Trešnjevka – jug, te čini zaseban mjesni odbor.

Dana 20. prosinca 2024. godine u Osnovnoj školi Prečko odvio se napad na učenike i nastavno osoblje škole. Mladi muškarac u dobi od 19 godina ušao je u školu i napao učenike te jednu učiteljicu, nakon čega je pokušao počiniti samoubojstvo. Jedna je učenica uslijed napada preminula, a petero je učenika s učiteljicom ranjeno i prevezeno u bolnice.[7]

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu iz 2011. godine, u Prečkom je živjelo 13 695 stanovnika,[8] a prema popisu iz 2021. godine 13 795 stanovnika.[1]

Sport

[uredi | uredi kôd]

U naselju djeluje NK Prečko s igralištem kod istoimene škole.

Od 1979. godine na malonogometnom igralištu Kocka u Tijardovićevoj ulici održava se najstariji zagrebački malonogometni turnir na otvorenom, a poslije malonogometnoga turnira Kutije šibica, drugi općenito u Zagrebu.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Od 1983. u kvartu djeluje folklorni ansambl »Croatia«.[9] Među prvima je unutar kojega je počeo djelovati dječji ansambl. Sudjelovao je na nizu tuzemnih i inozemnih folklornih festivala.[10]

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]

Literatura

[uredi | uredi kôd]
  • Dizdar, Zdravko; Geiger, Vladimir; Pojić, Milan; Rupić, Mate. 2009. Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944.-1946. Dokumenti. 3. izdanje. Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje. Slavonski Brod. ISBN 953-6659-20-4

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b Mjesni odbor Prečko. Mjesna samouprava Grada Zagreba. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2025. Pristupljeno 11. siječnja 2025.
  2. Željka Orešković. 20. studenoga 2020. Zet se pohvalio godišnjicom okretišta u Prečkom. Onim oko kojeg se godinama natežu s jednom obitelji. Telegram. Pristupljeno 20. prosinca 2024.
  3. a b Izvod iz knjige depeša Glavnog štaba JA za Hrvatsku upućenih Generalštabu JA o broju zarobljenika na područjima vojnih korpusnih oblasti u Hrvatskoj 15. svibnja 1945., u: Dizdar et al., 2009., str. 111-112.
  4. Izvješće o brojnom stanju zarobljenika u logorima Bjelovar, Čemernica, Prečko, Dubovac i Maksimir; prije i nakon Ukaza o općoj amnestiji i pomilovanju od 3. kolovoza 1945., u: Dizdar et al., 2009., str. 244
  5. Časopis Građevinar 54 (2002) 4Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. srpnja 2007. (Wayback Machine) Iz povijesti graditeljstva - Sjećanje na poduzeće koje je neslavno završilo (B. Nadilo)
  6. O Župi Župa Presvetoga Trojstva Prečko. Pristupljeno 6. veljače 2022.
  7. Tragedija u OŠ Prečko: Mladić napao djecu i učiteljicu, jedno dijete umrlo. Hrvatska radiotelevizija. 20. prosinca 2024. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. prosinca 2024. Pristupljeno 20. prosinca 2024.
  8. GRAD ZAGREB: STANOVNIŠTVO, KUĆANSTVA I STANOVI – POPIS 2011 (PDF). Grad Zagreb. GRADSKI URED ZA STRATEGIJSKO PLANIRANJE I RAZVOJ GRADA. Travanj 2014
  9. O nama Folklorni ansambl »Croatia«. Pristupljeno 6. veljače 2022.
  10. Gostovanja Folklorni ansambl »Croatia«. Pristupljeno 6. veljače 2022.
  11. Antonio Bevanda, Prezime dolazi iz Argentine, a Bornini korijeni iz Hercegovine, 24sata, objavljeno 9. ožujka 2015., pristupljeno 24. lipnja 2023.
  12. Birošević, Boris: „Branko Strupar: Od Španskog do zlatne kopačke Belgije”, Kvartovski list, br. 3 (veljača 2022.)

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]