Prijeđi na sadržaj

Trešnjevka

Izvor: Wikipedija

Trešnjevka je zagrebačko gradsko naselje na zapadnom dijelu grada.

Naziv Trešnjevka je u najužem smislu dio oko Ozaljske ulice, gdje se nalaze Park Stara Trešnjevka i Trešnjevačka tržnica. U širem smislu, pojam se koristi i za cijeli dio grada južno od željezničke pruge, zapadno od Savske i sjeverno od Save, s neodređenim zapadnim granicama. Naselja koja čine Trešnjevku su Stara Trešnjevka, Ljubljanica, Voltino naselje, Knežija, Horvati, Srednjaci, Jarun, Staglišće, Gredice, Vrbani, Rudeš, Pongračevo itd. U crkvenome administrativnom smislu cijelo područje obuhvaćeno je Trešnjevačkim dekanatom. Na Trešnjevci se nalazi Crkva sv. Josipa. U staroj organizaciji uprave Zagreba postojala je Općina Trešnjevka.

U novom ustrojstvu, postoje gradske četvrti Trešnjevka – sjever i Trešnjevka – jug. Poštanski broj je 10110.

Kultura

[uredi | uredi kôd]

Zagrebački glazbeni podij Centra za kulturu Trešnjevka organizira glazbenu manifestaciju Susrete zagrebačkih glazbenih amatera.[1]

Kvartovi Trešnjevke

[uredi | uredi kôd]

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]

Šport

[uredi | uredi kôd]

Na Trešnjevci djeluje nekoliko športskih društava, koja među ostalim i nose ime ove zagrebačke gradske četvrti.

Športski klubovi:

Simboli Trešnjevke

[uredi | uredi kôd]

Jedan od najpoznatijih trešnjevačkih simbola je Trešnjevačka ljepotica, zgrada koju je izgradio poznati arhitekt Slavko Jelinek.

Kardinal Alojzije Stepinac 8. prosinca 1940. otvara Dom Božje Providnosti, u sklopu kojeg je 20. srpnja 1941. posvećena kapela Corpus Domini kao jubilarna spomen-kapela 1300. obljetnice prvih veza Hrvata i Svete Stolice.[2] U sklopu Doma od 1947. djeluje samostan Sestara Pohoda Marijina.[3]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Culturenet.hr – 34. susreti zagrebačkih glazbenih amatera
  2. Brčić, Miro (ur.): Sestre Pohoda Marijina: Život u skrovitosti, Grafika Markulin, Zagreb, kolovoz 1997, str. 15–16. ISBN 953 97257-0-4.
  3. Brčić, 1997., str. 17–20.