Špansko

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Špansko Oranice

Špansko je gradsko naselje koje se nalazi u zapadnom Zagrebu. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Špansko ima 24.241 stanovnika.[1]

Prema podjeli ustanovljenoj Statutom Grada Zagreba 14. prosinca 1999., pripada Gradskoj četvrti Stenjevec, a čine ga dva mjesna odbora: Špansko - jug i Špansko - sjever.

Na području Španskog nalaze se dvije rimokatoličke župe: župa blažene Djevice Marije Žalosne te župa bl. Ivana Merza.

U Španskom se nalaze tri osnovne škole:

  • Osnovna škola Ante Kovačića
  • Osnovna škola Tituša Brezovačkog
  • Osnovna škola Špansko Oranice

Povijest[uredi VE | uredi]

Špansko je nastalo na području nekadašnjeg sela koje se nazivalo Lonka ili Luka. Ime Špansko koristi se od kraja 16. stoljeća. Za porijeklo imena naselja Špansko danas nema pisanih objašnjenja i drugih povijesnih dokaza, no postoje teorije.

Jedna teorija je ona da naziv Špansko potječe iz 16. stoljeća, iz vremena kada su Habsburgovci na ta područja dovodili španjolske najamne vojnike koji su sudjelovali u građanskom ratu. Iz povijesnih izvora se zna da su se njihovi vojnički logori nalazili na području današnjeg naselja Špansko, a u ono vrijeme uz samu rijeku Savu. Druga, možda vjerojatnija teorija je ona da naziv Špansko potječe do riječi Špan. Španovi su bili upravitelji feudalnih i biskupskih imanja, često niži plemići ili kanonici. Zemljište i naselje na njemu pripadalo je Španu zagrebačkog biskupa (dok je čitavo područje pripadalo zagrebačkom Kaptolu).

Iako cijeli Stenjevec spada u red zagrebačkih četvrti koje su svoj današnji urbani izgled zadobile tek u drugoj polovici prošloga stoljeća, čini se da je taj prostor bio među prvima nastanjen na zagrebačkom području. Arheološki nalazi ukazuju na prisutnost ljudi na tom području već u antička vremena. Ovdje su, među ostalim, nađeni ostaci rimskoga groblja, zdenca i obrambenog zida, te baza za kip rimskog cara Decija koji je vladao 249.-250. poslije Krista. Posve je sigurno da su se ljudi već tada intenzivno kretali tim područjem. Na tada plovnoj Savi, nedaleko naselja Stenjevec, nalazila se i riječna luka kojom je taj prostor bio prometno povezan s Panonskom nizinom.

Stanovništvo u prošlosti tog područja bilo je velikoj mjeri kmetsko. U kmetskoj zavisnosti bilo je do 1848. godine. Krajem 19. stoljeća u već formirano naselje Špansko doseljava se veći broj obitelji iz Makedonije, porijeklom Bugara (najbrojnije obitelji su nosile prezimena Kokošarov i Teskov). Osnovno zanimanje im je bilo povrtlarstvo, a svoje proizvode prodavali su na zagrebačkim tržnicama.

Ban Jelačić 25. travnja 1848. godine proglašava ukidanje kmetstva. Točnije, ban Jelačić samo potvrđuje da je kmetstvo ukinuto i da ne postoji obaveza tlake i daća, što se često nametalo, iako je kmetstvo ukinuo još Josip II. Zbog tog proglasa Jelačić je postao omiljen na selu, a stanovnici tadašnjih sela Stenjevec i Špansko postaju slobodni seljaci.

Između Prvog i Drugog svjetskog rata, višak poljoprivrednog stanovništva se zapošljava u brzorastućoj zagrebačkoj industriji. U istočnom dijelu današnjeg Španskog, krajem Drugog svjetskoga rata i nekoliko godina nakon njega, djelovao je partizanski logor "Prečko" koji se prostirao prema rijeci Savi. Tu su mnogi civili i pripadnici poraženih vojski stradali, pokapani ili odvođeni na druga stratišta i križne putove diljem bivše države.[2]

Desetak godina kasnije na području današnje gradske četvrti Stenjevec, selo Stenjevec ima 84, a Špansko 111 stanovnika. Šezdesetih godina 19. stoljeća stvaraju se preduvjeti za prosperitet i bujanje ovog dijela Zagreba. Godine 1862. gradi se željeznička pruga Zagreb - Zidani Most, a godinu dana kasnije osniva se Pučka škola u Stenjevcu. Od 1877. do 1879. u Jankomiru se gradi najveća bolnica za duševne bolesnike u Hrvatskoj.

Autobusna linija 115 (Ljubljanica-Špansko)

Istovremeno, otvara se sve više obrtničkih radionica, trgovina i gostionica. Južni dio četvrti naseljavaju obitelji koje se bave vrtlarstvom i svojim proizvodima prehranjuju zapadni dio Zagreba. No, broj stanovnika stenjevečkog područja do sredine se prošloga stoljeća povećava vrlo sporo. Tako 1931. u Stenjevcu živi 362, a u Španskom 384 ljudi. Veliko ubrzanje rasta stanovnika Stenjevca započinje pedesetih godina 20. stoljeća. To naselje već 1961. ima 3297, a 1971. čak 10.675 stanovnika.

Pedesetih godina na prostoru Stenjevca, u Jankomiru, niče jedna od najznačajnijih zagrebačkih industrijskih zona. Ondje se grade velike tvornice i druga poznata poduzeća poput Končara, Jedinstva, Jugorapida, Šavrića, Kontinentalprijevoza, Pismorada, Risa i drugih. U novije vrijeme, većinu nekadašnjih velikih gospodarskih subjekata zamjenjuje sve veći broj manjih privatnih tvrtki koje se pretežno bave uslužnim djelatnostima.

Župa blažene Djevice Marije Žalosne osnovana je dekretom nadbiskupa Franje Kuharića (broj 1674/1975) 25. srpnja 1975. godine, kao rezultat širenja naselja, dolaskom novih stanovnika kojima je trebala pastoralna potreba. Dobivanje dozvole za izgradnju crkve trajalo je sporo, zbog pritiska komunističke vlasti koja se protivila njezinoj gradnji. Gradnja crkva započela je na Malu Gospu, 8. rujna 1981. godine. Projekt za crkvu je izradio ing. Valdemar Balley, a građevinska dozvola izdana je 15. lipnja 1981. godine. Sama crkva blagoslovljena je 1986. godine i koristila se za bogoslužje, iako ni tada nije bila u potpunosti završena.[3] Četvrt radikalno mijenja izgled osamdesetih godina 20. stoljeća zahvaljujući iznimno intenzivnoj stambenoj gradnji. Kvart dobiva današnje konture urbanog naselja - velikom brzinom su izgrađene velike stambene zgrade koje danas čine naselje Špansko. Početkom i sredinom devedesetih u Špansko se, zbog ratnih okolnosti, doseljava i velik broj hrvatskog stanovništva iz Slavonije i BiH.

Špansko se danas nalazi između Zagrebačke avenije na jugu, naselja Oranice na istoku, naselja Malešnica na sjeveru te Jankomira na zapadu. Naselje Špansko administrativno pripada gradskoj četvrti Stenjevec i Općini Susedgrad. S ostatkom grada povezano je dvjema direktnim autobusnim linijama Ljubljanica - Špansko i Črnomerec – Špansko.

Većina ulica u Španskom nosi ime poznatih hrvatskih pjesnika i prozaika, dok dvije ulice u novijem dijelu imaju imena po brigadama Hrvatske vojske.[4]

Šport[uredi VE | uredi]

Galerija slika[uredi VE | uredi]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. [1], pristupljeno 15. listopada 2016.
  2. Župa bl. Ivana Merza, Špansko - O župi, pristupljeno 25. ožujka 2017.
  3. Župa BDMŽ, Špansko, pristupljeno 25. ožujka 2017.
  4. Špansko, kvart hrvatskih književnika i ratnika, pristupljeno 25. ožujka 2017.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Špansko koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.